iklan

POLÍTIKA, SAÚDE

UE kontinua fó apoiu ba OMS liuhusi organizasaun sosiedade sivíl

UE kontinua fó apoiu ba OMS liuhusi organizasaun sosiedade sivíl

Embaixadór Uniaun Europeia ba Timor-Leste, Andrew Jacobs. Imajen/Florêncio Miranda Ximenes

DILI, 25 fevereiru 2021 (TATOLI)—Embaixadór Uniaun Europeia iha Timor-Leste, Andrew Jacobs, hateten Uniaun Europeia (UE) kontinua fó apoiu ba servisu Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) nian no sei kontinua ajuda ema sira-ne’ebé vulnerável liuhusi organizasaun sosiedade sivíl (OSS).

“Ha’u konfirma ona katak Uniaun Europeia no Timor-Leste iha luta hasoru COVID-19 ne’e, ita sei kontinua fó apoiu ba servisu Organizasaun Mundiál Saúde nian no ita mós sei kontinua ajuda ema sira-ne’ebé vulneravel liu, liuhosi organizasaun sosiedade sivíl sira,” Andrew Jacobs hateten ba jornalista sira bainhira halo enkontru ho Vise Primeiru-Ministru no Atuál Ministra Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), Armanda Berta dos Santos, kona-ba kooperasaun entre nasaun Timor-Leste ho Uniaun Europeia iha 2021-2027, iha MSSI Caicoli, Dili, kinta ne’e.

Relasiona ho vasina, Embaixadór UE hateten, Uniaun Europeia no nia-nasaun membru sira finansia 50% hosi orsamentu Fasilidade Global COVAX nian. Ida-ne’e biliaun $1, depois COVAX la kleur tan sei halo vasina uluk ne’ebé disponivel iha Timor-Leste (TL).

Nia dehan, importante ba Uniaun Europeia mak nasaun parseiru sira hotu iha asesu ba vasinasaun, tanba laiha ema ida mak seguru hosi COVID-19  to’o ema hotu moris hakmatek.

“Ohin, Vise Primeiru-Ministru, atuál Ministra MSSI ho ha’u ko’alia kona-ba programa kooperasaun iha futuru entre TL no UE. Ne’e sei kobre ba periódu 2021 to’o 2027. Ha’u halo ona diskusaun ho ministra kona-ba pragrama iha futuru, humutuk ho sosiedade sivíl, setór privadu, no parseiria dezenvolvimentu sira seluk,” Andrew hateten.

Nia hateten, UN propoin atu konsentra hodi apoiu iha rekuperasaun no dezenvolvimientu ekonómia dahuluk nian, ne’ebé matak no sustentável, ida-ne’e sei inklui diversifikasaun ekonómiku. 

Tanba, nia dehan, dezenvolvimentu iha setór privadu, dijitalizasaun no formasaun téknika profisionál sei inklui mós integrasaun no komérsiu rejionál, no apoiu atu prepara adezaun ba ASEAN.

“Ami mós planeia atu apoiu enérjia renovavél ba daruak nian, mak boa governasaun hodi hametin setór públiku liuliu jestaun finansa públika inklui inkluzaun sosiál no nutrisaun. Tanba ami-nia programa iha futuru bazea ba Timor-Leste nia planu dezenvolvimentu no Estratéjia Rekuperasaun Ekonómika. UE sei implementa ninia programa kooperasaun ho Timor-Leste hamutuk ho Portugal no Banku Investimentu Europeia nian. Liuhusi ita-nia adezaun ba forsa sira, ita bele haboot liután poténsia apoiu hosi Uniaun Europeia,” nia dehan. 

Andrew sente urgullu tanba bele halo kooperasaun ho Governu Timor-Leste hodi ko’alia kona-ba kooperasaun metin entre Timor-Leste ho UE, kona-ba susesu hosi diálogu polítiku nivel aas entre TL ho UE ne’ebé hala’o iha janeiru nia rohan.

“Ho ida-ne’e, ami konkorda katak diálogu ne’e haforsa parséria metin entre Uniaun Europeia no Timor-Leste, ne’ebé bazea ba valór sira demokrasia nian, direitu umanu, multi-laterálizmu, no defeza ba orden internasionál bazea ba Estadu direitu,” nia hateten.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!