
DILI, 17 fevereiru 2021 (TATOLI) – Personajen hosi inan-feton ida-ne’e ladook mós hosi lala’ok istória luta saudoza lubun ne’ebé dedika sira-nia an no sira nia perkursu tomak ba ukun rasik an.
Saudoza Domingas Álvares Fernandes, koñesidu hanesan eroina ne’ebé aten-brani no neon-na’in. Nia kolabora ho nia la’en-kaben Saudozu Komandante Miguel dos Santos “Cuba” haklaken rede klandestina ligasaun ba forsa armada FALINTIL iha tempu difisil no persegisaun hosi tropa Indonézia nian.
Notísia Relevante : Domingas Álvares Fernandes hakotu iis

Bainhira militár Indonézia invade Timor-Leste iha tinan 1975, saudoza Domingas Álvares Fernandes, hamutuk ho nia-kaben Saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba” ka koñesidu hanesan Liurai Mehara, hamutuk ho família halai ba ai-laran.
Iha loron 06 fevereiru 1976, Saudoza Domingas Álvares, asume responsabilidade nu’udar membru OPMT (Organizasaun Popular Moller Timor) hahú loron 07 dezembru 1975 to’o loron 31 dezembru 1978.
Iha tinan 1977 tanba operasaun militár Indonézia ne’ebé harahun baze FALINTIL ponta Leste hahú hosi parte norte Sakalu to’o parte sul Lore, saudoza hamutuk ho família tun hosi ai-laran mai vila iha loron 26 agostu 1977.
Tuun tiha mai vila, saudoza ninia dedikasaun ba luta la hotu ka la nahas. Hamutuk ho nia-kaben Saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba” kontinua servisu ba luta libertasaun nasionál hodi harii rede klandestina kolabora ho Orlando José Maria Mauvelis nu’udar sekretáriu suku no Paulo dos Santos Kinamalaka membru suku.
Iha tinan 1977 to’o tinan 1980, saudoza hamutuk ho nia-kaben saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba” habelar rede klandestina no hahú halo ligasaun ho saudozu João Branco komandante Pelotaun Espesiál Tonsus ne’ebé liman-sorin hamutuk ho militár Indonézia no liman-sorin seluk hamutuk ho frente armada hodi halo rezisténsia no mantein kontaktu.

Bainhira baze apoiu rahun iha loron 07 dezembru 1978, saudoza ho nia-kaben saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba” simu komandante Em-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão iha sira-nia rezidénsia iha Mehara.
Uma ida-ne’e mak sai nu’udar kaixa ba servisu informasaun sekreta (SIS) nian no hahú hosi ne’e mak Komandante Em-Xefe FALINTIL, Xanana Gusmão ba iha parte norte Mehara nian hodi reorganiza funu no fundamenta baze gerrilla.
Iha juñu 1979, militár Indonézia ka ABRI (Angkatan Bersenjata Republik Indonesia) lansa operasaun militár ho eskalaun boot iha norte Suku Mehara to’o iha norte Com hodi halo persegisaun ba Komandante Em-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão, iha saudoza sira-nia rezidénsia nu’udar kaixa servisu informasaun sekreta.
Uma-ne’e mós nu’udar fatin hodi subar no simu membru FALINTIL sira ne’ebé hetan persegisaun hosi operasaun ABRI no membru ne’ebé hetan moras hodi hala’o tratamentu ba rekuperasaun saúde.
Membru FALINTIL hirak ne’ebé subar mak iha saudoza sira-nia uma tempu ne’ebá maka hanesan; Natalia Zeni Beda da Purificacão “BI HANIK”, Ilda Maria da Conceicão “WAIRAHA”, espoza hosi Saudozu Kilik Waigae, saudoza Albina Freitas “Biasana- Falu” ho saudoza Benedita Freitas “DIRSI”.
Iha tinan 1981 to’o 1982, saudoza hamutuk ho nia kaben saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba” halo ligasaun rede klandestina ho ierarkia Igreja Katólika nian mak hanesan; saudozu Padre Afonso Nacher, Padre Luis Preto hodi organiza no prepara kondisaun atu komandante Em-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão hasoru malu ho Bispu Don Martinho Lopes, hodi entrega dokumentu da Paz ba komunidade internasionál.
Iha loron 20 setembru 1982, saudoza ho komunidade Mehara halo preparasaun hodi simu Bispu Don Martinho Lopes, ne’ebé mai halo misa krizmál iha Igreja Nossa Señora de Fatima Mehara.
Saudoza komesa prepara kondisaun hodi fasilita fatin ba Komandante Em-Xefe FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão hodi subar ka haksumik an hosi espiaun ABRI nian no ABRI rasik.
Bainhira misa krizmál remata, iha loron 21 setembru 1982 dadeer, Bispu Martinho Lopes to’o mai ba mai han meudia nian iha kaixa servisu informasaun sekreta (SIS) rezidénsia ka Uma saudoza nian.
Depois han meudia hotu, Don Martinho Lopes kontinua halo viajen ba Tutuala hodi toba iha ne’ebá, no iha loron ida ne’e Komandante Em-Xefe FAILINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão mai subar kedas iha kaixa servisu informasaun sekreta (SIS) rezidénsia ka saudoza nia uma hodi prepara enkontru ba aban nian hodi hasoru malu ho Don Martinho Lopes.
Iha loron 22 setembru 1982 bainhira Don Martinho Lopes fila hosi Tutuala ba Dili, to’o iha Mehara, saudoza hamutuk ho nia kaben saudozu komandante Miguel dos Santos “Cuba “ hapara ka interrompe viajen Don Martinho Lopes ho estratéjia polítika atu Don Martinho Lopes mai rezolve problema uma-kain saudoza nian tanba saudoza nia kaben iha fen-rua.
Iha biban di’ak ida-ne’e maka oportunidade ba Don Martinho Lopes hasoru-malu ho Xanana Gusmão ne’ebé hein ona iha kuartu saudoza nian. Iha enkontru ne’e maka Xanana entrega dokumentu planu ba pás, konseitu unidade nasionál ba iha Don Martinho Lopes atu transmite ka envia ka fó sai dokumentu hirak ne’e ba iha komunidade internasionál ka ba ONU katak rezisténsia Timor-Leste sei iha.
Bainhira akontese levantamentu armada iha loron 09 agostu 1983 ne’ebé komandante Cuba Miguel dos Santos kaben hosi saudoza hamutuk ho nia membru hansip no estudante sira ne’ebé envolve iha rede klandestina halai ba ai-laran, saudoza hetan kapturasaun hosi militár Indonézia no hahú dadur iha KODIM Lospalos durante fulan-tolu, hahú hosi 12 setembru to’o 01 novembru 1983.
Iha 12 novembru 1983, militár Indonézia kaptura fila-fali saudoza ba daruak nian hodi hetan dadur iha KODIM 1629 Lospalos ba fulan-neen hamutuk ho nia oan nain tolu mak hanesan; Anjelita Fernandes dos Santos, Ajino Matos Miguel Fernandes, Jenaido Januario Miguel Fernandes, hahú hosi 12 novembru 1983 to’o 31 maiu 1984.
Iha 31 maiu 1984 bainhira saudoza fila hosi dadur iha KODIM 1629, Lospalos, saudoza kontinua hetan dadur ba detensaun prolongada obrigatóriu, katak sira regulármente ba buka família sira ne’ebé iha ai-laran nu’udar membru FALINTIL atu mai rende tuir orientasaun militár Indonézia.
Atividade ida ne’e saudoza ho nia maluk sira hala’o arriska sira-nia vida tanba moris iha presaun militár Indonézia, hahú husi 01 juñu to’o 10 dezembru 1989.
Bainhira saudoza nia kaben komandante Miguel dos Santos “Cuba” mate iha kampu batalla hosi militár Indonézia nia kilat musan iha 10 dezembru 1989, saudoza kontinua halo rezisténsia ba luta ukun rasik an hodi hala’o ligasaun ho segundu komandante rejiaun Ponta-Leste komandante João Miranda “Aluc Descrates” hahú hosi tinan 1989 to’o 1999 liu hosi kaixa Asalaino/Kaikeri ligasaun kamarada Gil no kompañeru Zeca Guimaraes.
Ho dedikasaun no abnegasaun totál ho espíritu nasionalizmu no patriotizmu saudoza nian ba luta ukun rasik an, iha loron 28 novembru 2003 iha Aileu, saudoza hetan rekoñesimentu ho Medalla Orden Timor-Leste.
Saudoza Domingas Álvares Fernandes, moris iha Suku Rasa, Postu Administrativu Lospalos, Munisípiu Lautem, iha loron 26 n janeiru 1949, oan hosi aman Agusto Fernandes (falesidu) no inan Ines Álvares Fernandes (falesida) hosi uma-lisan Capitan-Mehara nu’udar oan da-ruak husi maun-alin na’in-rua.
Saudoza Domingas Álvares Fernandes hahú eskola iha non-formal iha tempu koloniál Portugés iha Suku Rasa, Postu Administrativu Lospalos to’o segundu klase.
Iha 1968 hahú forma uma-kain hamutuk ho komandante Cuba Miguel dos Santos hosi uma lisan Rusenu-Uhulapa ho matrimóniu kulturál, no kontinua simu kazamentu matrimonial iha Igreja Fuiloru, Lospalos iha tinan 1973.
Hosi forma uma-kain ida-ne’e, saudoza hetan oan hamutuk na’in-10; Azinha Fernandes dos Santos, Angelita Fernandes dos Santos, Amadouro Miguel Sampaio Fernandes, Abrão Nascimento Miguel Fernandes, Angela Fernandes dos Santos (mate iha ai-laran iha tinan 1975), Ajinho Mateos Miguel Fernandes, Maria Miguelina Fernandes (Saudoza), Jenaido Januario Miguel Fernandes, Alito Miguel Fernandes (Mate iha outubru tinan 1983 hafoin saudoza fila hosi dadeer iha KODIM 1629 Lospalos), Azi Edi Miguel Fernandes (Mate liuhosi persegisaun no tortura husi militár indonézia ba nia inan saudoza Domingas Álvares Fernandes ne’ebé nia konsekuénsia maka saudozu moris mai ho kondisaun defisiénsia abortu provokadu).
Saudoza Domingas Álvares Fernandes nia mate-isin, kuarta ne’e, haloot ona iha Aldeia Loiquero, Suku Mehara, Postu Administrativu Tutuala, Munisípiu Laútem.
Saudoza hakotu iis iha loron 13 fevereiru 2021, tuku 19:00 Otl, iha Ospitál Nasionál Guido Valadares (HNGV).
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões