DILI, 08 dezembru 2020 (TATOLI)—Estadu Timor-Leste rekoñese formasaun hosi Igreja Katólika fó kontribuisaun ba prosesu konstrusaun Estadu tanba konsege hamosu líder timoroan barak ne’ebé matenek iha área oioin.
“Ho haksolok boot mak Prezidente Repúblika, ho Estadu nia naran, rekoñese no valoriza kontribuisaun boot hosi Igreja Katólika ne’ebé hala’o ninia misaun evanjélika hamutuk ho edukasaun no formasaun ba timoroan sira,” Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo, hato’o lia hirak ne’e liuhosi diskursu selebrasaun aniversáriu dioseze Dili (arkedioseze) ba dala-80, ne’ebé lee hosi Xefe Kaza Sivíl Prezidénsia Repúblika, Francisco Maria de Vasconselhos, iha Katedral Nossa Senhora Imaculada da Conceição Villa Verde, Dili, tersa ne’e.
PR Lú Olo hateten, hosi eskola katólika sira, hahú hosi ensinu pré-primáriu to’o fali eskola profesór katekista, eskola Profesór Posto Eng Canto Resende, no hosi Colégio de São José Dare, Colégio de Santo António Lahane, Escola de Artes e Ofícios, Colégio Imaculada da Conceição no Colégio Nuno Alvares, iha Soibada, Colégio de S. Isabel, iha Manatuto, no Colégio de Santa Terezinha, iha Viqueque, no mós hosi Semináriu sira mak maioria timoroan sai matenek-na’in iha área oioin.
Veteranu ne’e rekoñese katak, liuhosi instituisaun sira-ne’e mak maioria líder-sira iha Rezisténsia Timorense simu edukasaun no mós formasaun kona-ba morál no étika.
“Instituisaun sira-ne’e, kontribui makaas ba hasa’e kbiit ba ita-nia ema sira-ne’ebé kaer ona ka sei kaer hela knaar importante iha órgaun Estadu nian, entidade públika no privada no iha fatin sira seluk, iha ita-nia Timor-Leste libre no independente. Nune’e ita tenke hahii knaar Igreja Katólika-nian iha área edukasaun no mós iha formasaun karákter Ema Timor-nian,” aman nasaun ne’e hateten.
Iha biban ne’e, Prezidente Repúblika hahii Igreja Katólika ne’ebé konsege kaer metin lian-tetun hodi sai nu’udár kultura ida Timor nian.
“Ohin, ita labele haluha hahíi mós temi aten-barani no tuba rai metin hosi Igreja Katólika atu kaer metin lia-tetun nu’udár meiu prinsipál komunikasaun entre sarani sira durante okupasaun Indonézia. Ho liturjia iha lia-tetun, Igreja Katólika ajuda haburas no hametin aspetu kulturál boot ida no nune’e, ajuda rezisténsia Timorense hatudu ba mundu katak ita timoroan iha duni identidade rasik,” PR Lú Olo hateten.
Xefe estadu mós konsidera Relijiaun Katólika no Lian Portugés, ne’ebé Misionáriu Katóliku sira lori mai rai ne’e, sai mós parte integrante ba timoroan hotu nia identidade, ne’ebé halo timoroan la hanesan ho Povu sira seluk iha rejiaun ne’ebé Timor-Leste hatuur aan bá.
Aman nasaun ne’e agradese konvite hosi Don Virgílio do Carmo da Silva no Amo Padre Guilhermino da Silva, Prezidente Komisaun Organizadora, atu hakaat ba Katedrál Dili, nu’udár Prezidente Repúblika, atu selebra hamutuk loron importante ida ba istória Dioseze Dili nian, ba Igreja Katólika tomak no ba mós Povu Timor-Leste.
“Tanba moras mak ha’u labele mark prezensa maibé hakarak hato’o lia menon ba serimónia importante ida-ne’e ho Estadu Timor-Leste nia naran,” Prezidente Repúblika hateten.
Misa solenidade ne’e prezide hosi Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Dili Dom Virgílio do Carmo da Silva, Bispu Maliana no Prezidente Conferência Episcopal Timorense (CET) Dom Norberto do Amaral, Bispu Baucau no Sekretáriu Conferência Episcopal Timorense, Dom Basílio de Nascimento, reprezentante Santa Sé iha Timor-Leste, Monseñor Marco Sprizzi, membru deputadu, membru Governu, reliziozu-relizioza sira hosi dioseze tolu no sarani sira.
Jornalista: Cipriano Colo
Editór: Cancio Ximenes