iklan

HEADLINE, SAÚDE

ANCTL ezije Governu hasa’e folin tabaku

ANCTL ezije Governu hasa’e folin tabaku

ANCTL ho estudante universitariu, joven sira hala'o marsa saudavel.Imajen/Felicidade Ximenes.

DILI, 18 novembru 2020 (TATOLI)—Aliansa Nasionál Kontrolu Tabaku Timor-Leste (ANCTL-sigla portugés) kuarta ne’e rekomenda pontu rua importante ba Governu atu konsidera hodi implementa.

Jestór ANCTL, Belito Fernandes, ba jornalista sira durante programa marsa saudável husi Igreja Motael ba to’o iha Largo Lecidere Dili ho tema hasa’e folin tabaku no haforsa implementasaun lei tabaku hodi proteje jerasaun foun atu livre husi fuma sigaru.

Notísia Relevante:Kontrola Kondutór Fuma Sigarru, PNTL Hein MS Prodúz Billete Infrasaun

”Polítika nasionál juventude ne’ebé tau saúde foinsa’e nian nu’udar segundu prioridade ba ema hotu liuliu Konsellu Nasionál Juventude Timor Leste, estudante Universidade Dili, Universidade Orientál Timor Lorosa’e, Alumni Parlamentu Foinsa’e Timor Leste, juventude no organizasaun sira seluk husu ba Governu no Parlamentu Nasionál atu foti asaun imediata ba presu tabaku iha Timor-Leste,” nia dehan.

Atu hamenus persentajen ema fuma iha Timor-Leste, tuir nia, dalan ida maka tenki hasa’e presu sigaru ho folin mínimu $5.

”Rekomendasaun daruak mak husu ba Governu atu reforsa implementasaun dekretu lei númeru 14/ 2016 rejime kontrolu tabaku hanesan bandu tabaku iha fatin públiku inklui transporte públiku no bandu fa’an tabaku ba minoridade sira ,” nia hatutan.

ANCTL mós apela ba públiku liuliu fumadór sira atu kumpre implementasaun dekretu lei númeru 14/ 2016, rejime kontrolu tabaku tanba bandu fuma tabaku iha fatin públiku no transporte públiku.

”Ami mós husu ba públiku liuliu aman sira labele fuma besik labarik ki’ik sira liuliu inan sira ne’ebé mak isin rua tanba bele oho bebé iha sira nia kabun,” Belito propoin.

Bazeia ba relatóriu peskiza globál foinsa’e 2019 hatudu labarik ho tinan 13-15 maka fuma ona sigaru, entre adulesente 30.9%, husi totál ne’e 42% ba mane no 21% ba feto.

Iha estudante 67% mak sofre husi fuma sigaru pasivu iha uma, no 71% mak sofre fuma sigaru pasivu iha fatin públiku.

Tabaku fatór risku prinsipál ba moras hanesan atakasaun fuan, hipertensaun, stroke, króniku respiratóriu, asma, kankru, abortu moris prematura no seluk tan.

Entretantu, iha marsa saudável, kuarta ohin, partisipa másimu husi estudante sira hosi UNPAZ, UNITAL, IOB, UNDIL, no mós Asosiasaun Parlamentu Foinsa’e Timor-Leste, no seluk tan.

Notísia Relevante:Fumadór pasivu ho tinan 13 to’o 15 pursentu 71

Jornalista :Felicidade Ximenes

Editór :Agapito dos Santos

iklan
iklan

One Comment

  1. lolos ne taka deit fabrika halo k produs sigaru
    buat bele lao tuir ona ita bot sira nia hakarak
    mas hasae folin hanesan deit ema iha osan sei sosa nafatin.
    hanoin didiak karik tetu hamutuk sa dezafius mk agora timor enfrenta laos sigaru mk nia hun ba kriji politika Timor nian nee.
    Abracos todos

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!