DILI, 11 novembru 2020 (TATOLI)—Ministériu Saúde hamutuk ho Organizasaun Saúde Mundiál (OMS) iha kuarta ne’e, hala’o programa konsultasaun kona-ba poluisaun suar doméstika ne’ebé uza materiál inefisientetanba risku boot ba saúde públika.
Tuir dadus husi OMS katak kuaze ema billaun 3 iha mundu maka sei uza materiál sunu inefisiente, barak liu maihosi nasaun sira ho rendimentu ekonómiku kiik no naton hodi depende de’it ba materiál kombustivel sólidu, uma-kain pursentu 95 iha área rurál maka tein uza ai-maran kompara ho sidadaun urbana ho pursentu 59 no 90 uza enerjia eletríka.
Notísia reventa:Governu Sei Kria Polítika Hodi Kombate Poluisaun Bee-Ambiente
Diretór Nasionál Servisu Apoiu Ospitalár no Emerjénsia, hateten tuir dadus peskiza demográfiku saúde 2016 fó sai katak uma-kain 86% iha Timor-Leste sei uza kombustivél sólidu no pursentu 95 tein sei uza ai-maran.
”Espozisaun espozisaun ba ahi suar tein nian akontese barak liu iha uma laran 62% hósi uma kain tein iha dapur ne’ebé kompostu de’it iha uma kakuluk, 14% tein iha liur no 12% tein iha prédiu separadu no iha uma laran iha Timor-Leste, no sigaru suar konsidera as husi 51% uma kain, ema ida fuma iha uma laran lorloron,” dehan Nilton da silva, iha ninia diskursu durante programa konsultasaun kona-ba poluisaun suar doméstika iha Novo Turizmu Dili, kuarta ne’e.
Poluisaun suar ne’e afeta ba saúde públik, tanba tuir relatóriu Ministériu Saúde nian iha fulan juñu 2020 rejista moras infesaun respiratóriu aguda hamutuk 330. 854, no kazu pneumonia hamutuk 12.632..
”Hakarak agradese ba tulun hósi OMS hodi realiza avaliasaun ne’ebé sei utiliza iha futuru, peskiza ne’e halo ho metodolojia revizaun dokumentál (desk review) no entrevista ho informante xave sira husi liña ministériu, Organizasaun Internasionál, ONG, Empreza, Setórr Privadu, universidade sira ne’ebé kobre tópiku sira husi enerjia, ambiente, saúde, dezenvolvimentu, no reguladór ambiente no mudansa klimátika,”tenik tan.
Iha fatin hanesan Reprezentante OMS interinu, Dongbno Yu, hateten Timo-Leste depende maka’as ba iha kombustivel sólidu, ba ai-maran kuaze 90%, uza energia sólidu iha Timor-Leste no iha Dili laran 59% maka uza ai-maran, área rurál 86% tanba uza ai-maran ne’e hanesan fó impaktu bo’ot ba Saúde no liliu Saúde maternál oan no mós moras sira ne’e bele hada’et, nune’e OMS dezenvolve ona tour hodi avaliasaun ba komunidade.
Notísia reventa:Timor-Leste Hakarak Adere ba Konvensaun Seguransa Marítima no Prevensaun Poluisaun
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór :Agapito dos Santos