iklan

NASIONÁL, HEADLINE, KAPITÁL

PM enkoraja joven prienxe ukun rasik-an ho edukasaun no inovasaun

PM enkoraja joven prienxe ukun rasik-an ho edukasaun no inovasaun

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, felisita Loron Nasionál Joven. Imajen/Mídia GPM

DILI, 11 novembru 2020 (TATOLI)Iha ámbitu komemorasaun Masakre Santa Krúz 12 Novembru ba dala-29, Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, enkoraja joven sira atu kontribui ba atividade pozitivu.

“Aproveita loron ne’e, hakarak apela ba ha’u-nia oan joven sira, imi-nia misaun mak oinsá prienxe ukun rasik-an liuhosi edukasaun no buka inovasaun, tanba nasaun nia futuru iha imi-nia liman maibé só ba ema matenek, tanba mundu ohin loron kompetitivu maka’as, sé mak la aproveita tempu ne’e maka sei hela iha kotuk,” Xefe Governu dehan, liuhosi nota ne’ebé Agência TATOLI asesu, kuarta ne’e.

PM konsidera, loron ne’e importante, tanba iha tinan 29 liubá, iha loron 12 novembru 1991, Joven Loriku Aswain ho determinante no nakonu ho espíritu luta nian, hamriik no hakilar ba mundu kona-ba kauza luta ba ukun rasik-an no iha loron ne’e duni maka nakfila sai trajédia boot no to’o ohin loron koñesidu ho ‘Masakre Santa Krús’,

“Joven feto no mane barak mak raan nakfakar no balun lakon to’o agora,” nia haktuir.

Maski nune’e, ho grasa filmajen Jornalista Max Stahl, konsege divulga sai ba li’ur hodi loke mundu nia matan kona-ba trajédia nakukun ne’ebé ikus mai nasaun barak maka preokupadu kona-ba timor-oan sira-nia sofrimentu husi asaun brutalizmu forsa okupante sira.

Hafoin restaurasaun independénsia iha loron 20 maiu 2002, Governu deside loron ne’e nu’udar Loron Nasionál Joven, atu fó onra ba joven feto no mane ne’ebé sai vítima iha masakre ne’e.

“Loron ida-ne’e nu’udar loron reflesaun ba joven sira ne’ebé foin boot hafoin ukun-an, hodi tuur no refleta saida maka bele fó ba nasaun, nune’e bele hatutan joven uluk nia misaun ne’ebé hatudu ona no sira harii hela nasaun Repúblika Demokrátika Timor-Leste (RDTL), ne’ebé ohin ita hotu goza,” nia subliña.

Eis Xefe Estadu ne’e dehan, ita-nia nasaun foin hamriik tinan 18, ne’ebé seidauk bele iha satizfasaun.

“Ita-nia Estadu ninia nesesidade barak tebes, enkuantu rekursu ne’ebé iha la sufisiente atu atende hotu iha tempu badak nia laran. Haree husi esperiénsia nasaun sira ne’ebé ukun-an ita tinan barak, maibé hanesan timor-oan ita bele orgullu tanba ita la’ós nasaun ne’ebé di’ak liu iha mundu, maibé mós la’ós a’at liu iha mundu,” Xefe Governu fó hanoin.

“Hanesan Primeiru-Ministru, sei halo esforsu, kria kondisaun atu ita-nia nasaun la’o ba oin no roda ekonomia la’o nafatin hodi kontribui kria kampu traballu ba ita-nia sidadaun sira.

Xefe ezekutivu dehan, Governu lakohi husik timor-oan ida hela iha kotuk, tanba ne’e presiza joven sira-nia kontribuisaun ba estabilidade.

Jornalista: Antónia Gusmão

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!