iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Taur Matan Ruak: “Ha’u garante pro-independénsia mak sei manán”

Taur Matan Ruak: “Ha’u garante pro-independénsia mak sei manán”

Jornalista Santina de Araújo hasai retratu hamutuk ho Komandante FALINTIL Taur Matan Ruak, Sabika, Cornelio Gama L-7, Pedro Klamar Fuik no jornalista seluk iha Waimori. Imajen/Espesiál.

Ha’u sei lembra hela, únika pergunta ida ba Taur Matan Ruak. “Ita-boot fiar aan katak iha eleisaun ka votasaun 30 Agostu ne’e, pro-independénsia mak sei manán ka pro-autonomia mak manán?” Ho hamnasa midar, Komandante Taur Matan Ruak hatán, “Ha’u garante Pro-Independénsia mak sei manán”

DILI, 31 agostu 2020 (TATOLI)—Liafuan badak hosi Komandante Taur Matan Ruak ne’e, naksulin hosi Taur Matan Ruak nia fuan be kle’an katak “Mate ka Moris Ukun Rasik An” entaun “Mate ka Moris Pro-Indepndénsia Tenke Manán” iha Konsulta Populár ne’e. Taur Matan Ruak hato’o nia mehi ne’e hodi hatán ba joranalista Santina de Araújo nia pergunta bainhira hasoru-malu iha Waimori.

Atu hatene kle’an liu kona-ba istória ida-ne’e, akompaña entrevista ekskluziva ne’ebé Jornalista Agência TATOLI, Cancio Ximenes, hala’o ho Eis jonalista Suara Timor Timur no Atuál Diretora Timor Post, Santina de Araújo, segunda (31 agostu 2020). Iha ámbitu komemorasaun loron Konsulta Populár ba dala-21 (30 agostu 1999-30 agostu 2020) ne’e, jornalista veterana Santina de Araújo haktuir ninia sasin;

Hosi Dili bá Waimori

Iha segunda loron 22 fulan agostu tinan 1999 dadeersan tuku 06:00 oras Timor-Leste, ekipa  hosi Mídia Japaun, Jornal Maninchi Shimbun hamutuk  ho TVBS TV Japaun, ho kareta rua sai hosi Dili ba fatin akantonamentu Waimori. TV BS utiliza karreta Panter Suzuki, ne’ebé akompaña hosi jornalista Harian Umum Suara Timor Timur (STT), João Barreto.

Hosi Dili bá Waimori, la’o tuir dalan naruk, dalan sira be kleuk ba-mai, balun kabeer no balun kuak ba-mai, halo karreta be ami sa’e tatidik ba-mai. Isin kolen maibé la lakon esperansa. Matan dukur maibé la sente dukur. Tanba, mota no fafoho sira be nahe-an nanesan kabubu be latan tutuir malu iha dalan ninin sira-ne’e, hanesan hato’o hela “Bem-vindu” ba ami-nia prezensa. Natureza hatudu ninia hamnasa-midar liuhosi paizajen be furak.

Ha’u servisu ho Jornál Maninchi Shimbun, hahú hosi tinan 1997 no hanesan mós jornalista ba Jornál Suara Timor Timur (STT). Xefe Jornál Maininchi momentu ne’ebá Tomohiko Otsuka, hanesan Xefe Biro Jepaun iha Jakarta no hanesan jornalista Manichi iha Jakarta, Maria Karsia, no ha’u hanesan korespondente ba Jornál Maininchi iha Timor Timur nu’udar provínsia ba dala-27 hosi Negara Kesatuan Republik Indonesia (NKRI). Bainhira sai hosi Dili bá Waimori, ami uza karreta marka Daihatsu Feroza. Hanesan jornalista, ha’u lori ekipamentu jornalista nian hanesan telemóvel Nokia, lapijeira, kadernu oan ida, no lori mós ha’u-nia “tersu” rai subar iha pasta laran.

La’o no la’o, viajen hosi Dili to’o Manatuto la’o ho di’ak tebes. Ami la hetan ameasa ruma hosi membru Tentara Nasional Indonesia (TNI) ka membru milísia ruma tanba karik sira mos kumpre akordu 5 de Maiu 1999. Maibé, bainhira hahú tama estrada nia kurva ba área Waimori nian, hosi mota Vemasse sa’e ba Waimori, seguransa hosi parte pro-independénsia metin hanesan “lutu” kuda harii tutuir dalan dalan ninin sira.

Estrada aat. Fatuk, fatuk mak nakonu iha estradania hirus-matan nia leten. Dalan, dalan ne’e nakonu ho rai-rahun no la’o iha ai-laran tuan ida hanesan na’in laek. Ha’u sente dook tebes tanba foin dala uluk mak ha’u atu ba vizta Waimori. Tuir dalan, ami tenke husu ba membru FALINTIL sira ne’ebé halo hela siguransa iha iha dalan ninin sira, karik Waimori besik ona, antes atu tama ba akampamentu FALINTIL nian iha Waimori.

La’o be la’o, antes atu to’o iha akampamentu FALINTIL nian iha Waimori, ida dalan sira-ne’e ami hasoru de’it membru FALINTL sira mesak nia fuuk naruk hanesan feto. Sira oin hanesan tá la han no sira-nia matan hateke ba-mai hanesan bibi-rusa fuik be hamriik la metin. Hafoin hasoru tiha FALINTIL sira ne’ebé fó seguransa iha dalan hodi halo check point hosi etapa dahuluk, afinál sei iha fali etapa daruak depois ami-nia karreta para iha mota laran de’it. Ami tenke la’o-ain hosi mota laran to’o ba rai tetuk-luan ida, sai hanesan fatin konsentrasaun ba membru FALINTIL sira ne’ebé hanaran WAIMORI. Membru FALINTIL sira hasee ami jornalista sira ho dalen Maubere nia dalen.

“Kamarada, diak ka lae?”

“Ami di’ak.”

“Ó maubere no buibere, di’ak ka lae?” Liafuan sira-ne’e, mak sai hosi membru FALINTIL sira-nia ibun bainhira hasoru-malu ho ema oin foun sira no bainhira sira halo check point iha postu sira ne’ebé sira monta iha dalan-dalan.

Sente tauk no tauk. Tanba, iha kada postu check point sira-ne’e, ami sempre hetan inkéretu hosi membru FALINTIL sira. Sira la baruk atu husu ba ami oin foun sira-ne’e. Tanbasá mak imi mai? Imi mai halo saida? Tanbasá mak imi lori jornalista sira-ne’e mai? Ema sira-ne’e mai hosi ne’ebé? Tanbasá mak ema Indonézia mós imi lori mai hotu?

Maibé, hanesan jornalista timoroan ha’u ho João Barreto no kondutór timoroan na’in-rua (2) ne’e, ami responde pergunta sira-ne’e ho di’ak no dadalia ho sira to’o ba fatin akampamentu Waimori. Imajina to’ok! Dadeersan sai hosi Dili, ami to’o iha Waimori ne’e, unuk-metan hahú falun metin rai Waimori. Nakukun hahú falun metin. Rai kalan ba daudaun.

Bainhira ami to’o iha fatin akampamantu Waimori, ha’u sente kontente no haksolok tebes. Tanba, mehi atu hasoru Komandate Taur Matan Ruak ho komandate sira seluk bele realiza ka lae tanba durante ne’e ami nunka hasoru dala ida.

Maibé, tanba ami to’o hahú kalan ba daudaun entaun la konsege hasoru komandante sira no vizita baraka konsentrasaun sira inklui família balun ne’ebé mós konsentra iha fatin ne’ebá. Nune’e, sira lori ami ba deskansa kalan nian iha baraka ida be nia kakuluk doku netik ho tali-tahan.

Rai-hun mutin daudaun. Manu-fuik sira iha ai sira-nia leten haksoit no bidu. Manu sira hananu no hakfuik. Karik, sinál ida fanu ami atu hadeer. Bainhira mak bele hasoru no entrevista Komandante Taur Mata Ruak no komandante sira seluk? Iha dadeersan, ah, bainhira hetan ona orientasaun hosi komandu, ami foin bele hasoru komandante Taur Matan Ruak, Komandante Sabika, Falur rate Laek, no seluk tan hodi ami bele halo entrevista ho sira. Momentu ne’ebá hetan seguransa maka’as tebes hosi FALINTIL sira bainhira ami hela halo entrevista ho komandante sira-ne’e. No, ha’u sei lembra, tradutór ne’ebé hafasil entrevista ne’e la’o ho di’ak to’o rohan mak tradutór Komandate Pedro Klamar Fuik.

Iha prosesu entrevista nia laran, ha’u entrevista no husu peregunta kamaan ida kona-ba Taur Matan Ruak nia sentimentu hafoin halo konsentrasaun FALINTIL sira iha Waimori no cesar fogo (peletakan senjata) hodi tama ba votasaun iha 30 de agostu 1999, preparasaun FALINTIL bainhira vota mak pro-independénsia lakon no pro-autonomia manán ne’e, Timor-Leste atu ukun-an ne’e oinsá?

No, ha’u sei lembra hela, únika pergunta ida ba Taur Matan Ruak, “Ita-boot fiar an katak iha eleisaun ka votasaun 30 Agostu ne’e, pro-independénsia mak sei manán ka pro-autonomia mak manán?” Ho hamnasa midar, Komandante Taur Matan Ruak hatán, “Ha’u garantia pro-Independénsia mak sei manán”.

Sente hasolok tebes. Hafoin entrevista ne’e to’o nia rohan, ami sei bele hetan oportunidade hodi hasai retratu hamutuk ho komandante FALINTIL hahú hosi Komandante Taur Matan Ruak, Sabika, Falur Rate Laek, Komandante L7, Komandante Pedro Clamar Fuik no seluk tan. La’ós ida-ne’e de’it. Ami mós hetan oportunidade hodi halo vizita ba baraka sira ne’ebé halo ho tali-tahan, hadak sira ne’ebé halo hosi au, fatin-toba halo hosi au ne’ebé mak FALINTIL sira hela ba, no hodi hasai retratu hamutuk ho sira.

Ha’u-nia parte mós ha’u hahú buka no husu tuir ha’u-nia família sira hosi Rejiaun Hasolok hanesan Komadante Venâncio Ferraz, Komandate Lekas, Beremoruk, Mahon Timor, Loucao no família seluk tan. Maibé hafoin husu tuir no buka tuir, hetan de’it resposta ida katak “Ema sira ne’ebé mana temi nia naran ne’e, mesak mau-brani no brani tiru malu ho militár Indonézia sira no sira hirak ne’e mate hotu iha ai-laran”. Ha’u hatán ho doko ulun de’it.

Hafoin vizita fatin sira-ne’e hotu, kuaze tuku 11:30, ami hahú foti ain no la’o ain fali hosi fatin konsentasaun FALINTIL Waimori, hodi buka no to’o filafali iha fatin ami-nia karreta para hela ba ne’e. Ami la’o, la’o tuir dalan, membru FALINTIL la’o iha sorin-sorin hodi fó seguransa ba ami. To’o iha karreta para fatin, seguransa sira hein ami, hafoin ne’e ami sa’e fali ami ida-idak nia karreta. Ami kesi futu-kabun metin, karreta ne’e lori ami filafali mai Dili. hosi Waimori to’o Dili buat hotu la’o ho di’ak la hetan amesa ruma hosi parte seluk. Ami to’o iha Dili, Dili hakmatek no nakukun nia liras falun metin sidade Dili. Rai kalan ba daudaun. Dili hanesan mout hela terus boot ida-nia laran.

Hafoin to’o iha Dili, maski kolen no kolen, ha’u mós la baruk hodi hahú hakerek notísia no tenke públika iha Jornál Maininchi Simbun iha Japaun ho titulu “Komandante Taur  Matan Ruak Garante Pro-Independénsia Sei Manán iha Votasaun 30 Agostu 1999”.  Nune’e mós, iha aban dadeer notísia ne’e mós mosu iha Jornál Suara Timor Timur (STT) nia oin sai hanesan reportajen prinsipál (headline).

Aleinde ne’e, iha Waimoori, ami hetan istória ne’ebé úniku uitoan tanba ami haksolok simu prezente ka prenda hosi FALINTIL sira. Maibé, sorte aat, prezente hirak ne’e mak hanesan atu hakotu fali ami-nia destinu iha Hera parte leste Dili nian. Prezente ne’e maka Pin (emblema) CNRT ho FALINTIL ho kamizola ho mensajen “Mate ka Moris Ukun Rasik An” no hafutar ho Imajen Xanana Gusmão nian.

Iha biban ne’ebá, ami fila hosi Waimori livre semana ida iha Dili, derrepente halo kobertura iha Hera hetan check point hosi milísia Pro-Autonomia sira, ne’ebé ho obrigatóriu pasa revista karreta ne’ebé ami uza no revista hotu ami-nia pasta. Ami mós tauk tebes tanba prezente hosi Waimori nian ne’e, milísia sira hakarak hadau pasta maibé to’o minutu ikus, milísia sira la konsege hadau ami-nia pasta. Sorte boot!

Ha’u reza orasaun “Ami Aman” de’it mós lahatene reza ona tanba tauk. Só ha’u bolu de’it ha’u-nia aman matebian nia naran. Kolega Maria Karsi reza “Allah Akbar” mós to’o lahatene. Ami tauk tanba tan de’it ami ba Waimori, ami rai iha hela ami-nia pasta laran hodi halo atividade nu’udar jornalista. Ho grasa Maromak nian, ami konsege hetan autorizasaun sa’e karreta hodi fila mai Dili.  Maibé to’o Fatuahi, ami fihir ba malu só matan-been de’it mak monu no laiha liafuan hodi katak sai ba malu. Mundu nonook. Dili hakmatek. Fatuahi mak sai sasin monok ida be lian laek.

30 agostu 1999

Bainhira to’o mai iha loron Konslulta Populár, 30 agostu 1999, iha dadeersan tuku 08:000, ha’u ba forma hodi fó ha’u-nia votu iha Sekolah Dasar  Farol, Dili. Hafoin ezerse ha’u-nia direitu nu’udar timoroan ida ho votu ida, tuir mai, ha’u ba halo kobertura observasuan iha sentru votasaun iha Sekolah Dasar Bemori hodi halo kobertura ba observadór eleisaun sira-nian hosi Japaun.

Hafoin elisaun iha dia 30 Agostu 1999, tanba situasaun Dili laran no munisípiu sira hahú la hakmatek tanba asaun hosi milísia pro-autonomia nian. Ha’u mós hetan ameasa hosi milísia sira tanba durante ne’e ha’u-nia área kobertura ba iha pro-independénsi sira. Aleinde ne’e, ha’u rasik mós hanesan ema sobrevivente no ema desterradu mai Dili tanba ha’u-nia aman, maun, tiu sira hala’o klandestina no kontaktu direta FALINTIL iha rejiaun Haksolok. Ha’u-nia aman, tiun sira,  militár sira oho iha 1984. 

Aleinde ne’e, loron ikus antes anúnsiu rezultadu eleisaun, milísia halo atake iha Sidade Dili inklui ba Markas UNAMET Balide iha loron 02 setembru 1999. Ha’u ho ha’u-nia Xefe inklui kolega jornalista sira mós kuaze atu hetan baku iha Matadouro no ami konsege salva aan hodi halai tama ba Markas UNAMET no jornalista BBC World News Jonathan mak hetan baku no hetan kanek iha nia liman.

Tanba hetan presaun sira-ne’e hotu, ha’u-nia xefe husu ha’u tenke evakua ba Indonézia. Altura ne’ebá, ha’u lakohi. Tanba, depois fila hosi Waimori, ha’u la fila ona ba uma. Tanba milísia tau-matan maka’as loos ba ha’u. Ha’u rasik mós seidauk fó hatene ba ha’u-nia biin ho maun ne’ebé mak haki’ak ha’u sei ki’ik depois desterradu mai Dili. Maibé tanba ha’u-nia xefe obriga loos no nia fó mós osan hodi aluga aviaun.

Entaun, ha’u tenke kontaktu família hodi fó hatene ha’u tenke evakua ba Indonézia. Ha’u-nia bin ho maun dehan de’it, “Loos! Ita tenke fahe malu. Ami sa’e ba foho no ó ba Indonézia. Se ami mate karik ó sei moris netik no ó mate karik ami sei moris”. Ha’u ko’alia liafuan ne’e ho matan-been.

Ami ba Indonézia (Bali) hamututk ho aviaun aluga hosi BBC World News, BBC News Channel, ikus mai ha’u ho kolega João Barreto tenke sai hosi Timor antes anúnsiu rezultadu konsulta Populár 04 setembru 1999. La’ós tanba tauk maibé tanba situasaun no oportunidade iha momentu ne’ebá fó biban. Maibé hanesan jornalista difísil tebes atu halo dezisaun tanba husik hela servisu iha tempu ne’ebé ema sei presiza informasaun hosi jornalista sira.

Ami sai hosi Timor-Leste iha loron 03 setembru 1999 no rona rezultadu Konsulta Populár iha loron 04 setembru 1999, ami rona iha Aereportu Internasional I Gusti Ngurah Rai, Denpasar Bali. Laran ne’e hasolok tebes. To’o ikus, Timor Timur manán ukun rasik an no sai tebes nasaun ida ne’ebé lulik no soberanu. Hafoin ne’e, laran ne’e hasolok, ho hamnasa-midar ami kontinua halo viajen bá Jakarta.

Ha’u fila-fali mai iha Timor-Leste, hafoin aviaun primeiru lori refujiadu dahuluk hosi Jakarta- Indonézia mai Timor-Leste no tun iha rai fatuk laran Baucau. Hafoin ne’e, hosi  Baucau ami mai fali Dili. Hakmatek uitoan ho sidade Dili nia kmanek, ami kontinua hala’o atividade no servisu hanesan jornalista, kontinua kontribui hodi hakerek notísia ba Jornal Maininchi. To’o ikus, hamutuk ho kolega sira mesak eis jornalista Jornál Suara Timor Timur (STT) hodi harii Jornál Diáriu Timor Post to’o ohin loron.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Agapito dos Santos

  

iklan
iklan

One Comment

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!