DILI, 20 agostu 2020 (TATOLI)-Iha proposta orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan 2021, Ministériu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál (MACLN) tau ona prioridade atu harii uma hodi oferese ba FALINTIL ka veteranu ne’ebé nia partisipasaun iha funu durante tinan-24 nia laran.
Notísia Relevante : Veteranu barak moris iha mukit nia laran
Ministru ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Julio Sarmento da Costa ‘’Meta Mali” hateten, daudaun diskute no iha ona programa prioridade oinsá atu valoriza FALINTIL ka veteranu ne’ebé durante ne’e fó ona partisipasaun ba luta libertasaun nasionál hodi Timor-Leste hetan nia independénsia.
Nia hateten, MACLN hanoin ona sei harii uma ba FALINTIL sira alende sei halo alterasaun ba lei pensaun nian nune’e fó kondisaun ba FALINTIL ka veteranu ativu iha luta tinan-24 hodi bele hetan tratamentu hanesan ho eis titulares sira.
“Responsabilidade oitavu Governu nian tomak atu bele diskute no konsidera asuntu rua hanesan ida ba sira nia pensaun pelumenus hetan vitalisia ba sira nia moris restu vida ne’ebé sira iha ho pensaun ne’ebé sufisiente no rua mak halo netik konstrusaun uma di’ak ruma ba sira. Governu hanoin iha ona planu orsamentu ba 2021,” hateten Ministru ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál, Julio Sarmento da Costa “Meta Mali”, hodi responde Agência Tatoli, ohin, iha ámbitu komemorasaun loron FALINTIL ba dala-45 iha Kuartél Jenerál F-FDTL, Fatuhada, Dili.
Iha semana rua ka tolu liubá, Meta Mali hahú ko’alia ona ho Jenerál Lere Anan Timur iha F-FDTL atu oinsá rezolve situasaun veteranu sira nian, liu-liu sira ne’ebé nia partisipasaun luta iha tinan-24 nia laran.
“Ami hetan ona dadus provizóriu ba FALINTIL ne’ebé ninia luta husi tinan -20 to’o tinan-24 nia latan purvolta ema na’in-60, nune’e ita bele hanoin halo uluk konstrusaun uma ba sira,” hateten Meta Mali.
Ministru Julio Sarmento da Costa hatutan, Ministériu kontinua koordena ho entidade sira ba oin oinsá buka identifika liután FALINTIL sira ne’e hodi bele hetan dadus ida loos, nune’e Governu bele kria polítika hodi bele fó valorizasaun espesiál.
Nia hatutan, kona-ba faluk no oan ki’ak uosi FALINTIL sira ne’ebé dadaun ne’e barak mak la hetan atensaun Governu sei tau mós atensaun.
“Hanesan durante ne’e fó tempu ba de’it veteranu ka martir nia oan hodi hetan pensaun, maibé agora Ministériu loke tan vaga rua martir nia oan atu bele hetan netik pensaun ruma ba sira nia estudu oinsá akompaña sira nia estudu to’o remata ba foti to’o mestradu (S2) no doutoradu (S3),” nia tenik.
Tuir dadus hosi Ministériu ba Asuntu Kombatente Libertasaun Nasionál daudaun ne’e rejista benefisiáriu 27.000 hosi territóriu maka benefisia husi pensaun veteranu no martir sira.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Francisco Simões