iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Vaga promosaun karreira administrasaun públika limite porsentu 10 kada grau

Vaga promosaun karreira administrasaun públika limite porsentu 10 kada grau

Ilustrasaun karreira administrasaun públika. Imajen/administrativando

DILI, 06 agostu 2020 (TATOLI)-Reuniaun Konsellu Ministru (KM) estraordinária iha kinta ne’e, aprova ona projetu rezolusaun Governu nian, ne’ebé aprezenta hosi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, ne’ebé sei fixa ba vaga promosaun pesoál integradu iha karreira rejime jerál administrasaun públika.

Ministru Prezidénsia Konsellu Ministru, Fidelis Manuel Leite Magalhães, hateten vaga hirak ne’e sei destina ba promosaun ne’ebé fixa anualmente hosi Governu, liuhusi proposta Komisaun Funsaun Públika (KFP) to’o limite porsentu 10 hosi totál pesoál iha grau ida-idak ka grupu profisionál.

“Komisaun Funsaun Públika liuhosi proposta Primeiru-Ministru, aprezenta no Governu ohin deside katak konkorda ho sira-nia proposta ba limite katak ba kada grupu profisionál no kada kategoria ne’e sei limite to’o porsentu 10, hosi totál pesoál hirak ne’ebé maka servisu. Kada grau ne’e porsentu 10 bele hetan promosaun,” tenik Ministru Fidelis hafoin reuniaun ezekutivu iha Palásiu Governu.

Iha sorin seluk, Prezidente KFP, Faustino Cardoso Gomes, informa aprezentasaun ohin relasiona ho promosaun rejime jerál iha funsaun públika iha tinan 2020.

“Tuir Dekretu-Lei 1/2018 ho alterasaun Dekretu-Lei 5/2019, tinan-tinan iha ámbitu promosaun Governu define vaga ne’ebé mak hetan promosaun iha tinan ida nia-laran,” nia dehan.

Iha tinan kotuk totál kandidatu ne’ebé mak tuir teste hamutuk 10.455 mak tuir promosaun, maibé ikus mai hetan 1.354 maka pasa.

Enkuantu funsionáriu públiku sira ba promosaun tinan ne’e hamutuk 13.542  no totál kandidatu ne’ebé mak elejível hamutuk 10.062 ba teste promosaun tinan ida-ne’e

Tanba ne’e, iha reuniaun ezekutivu, parte KFP halo apreszntasaun númeru vaga  ne’ebé maka tenke hetan promosaun iha tinan 2020.

“Ami halo aprezentasaun  hodi hatan ba resposta hosi membru  Governu sira kona-ba  proposta ne’e rasik  no proposta ne’e hetan ona aprovasaun ho aditamentu  ba númeru vaga  ne’ebé maka tenke hetan promosaun iha tinan ne’e, liuhosi teste eletróniku ne’ebé  maka Komisaun Funsaun Publika sei fasilita  no sei hala’o,” Faustino subliña.

KFP harii iha tinan 2009 no estabelese atu reforsa kapasidade administrasaun públika nian no garante katak setór públiku bazeia ba méritu no tuir modelu profisionál ne’ebé aas atubele fó ba povu servisu ne’ebé iha kualidade, efisiente, hodi garante jestaun dezempeñu ne’ebé ekonómika no efetiva.

Komisaun ne’e mós jere Sistema Informasaun no Jestaun Pesoál nian (PMIS), iha baze-dadus ida ne’ebé importante ho informasaun pesoál no profisionál ba funsionáriu públiku sira hotu ho loloos.

Daudaun ne’e totál númeru funsionáriu públiku sira nian maka besik 32.000.

Dezde tempu VI Governu Konstitusionál, hahú hapara rekrutamentu funsionáriu permanente sira nian no hahú ona haree filafali kuadru jurídiku, tama mós Lei Funsaun Públika no Estatutu Funsaun Públika nian, hamutuk ho KFP no dirijente sira área rekursu umanu sira-nian.

Jornalista: Natalino Costa

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!