DILI, 30 jullu 2020 (TATOLI)-Ministra Saúde, Odete Maria Freitas Belo, hateten maske desizaun Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, veta Dekretu-Lei ona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiolójika no Sanitaria la afeta ba servisu saúde nian atu halo prevensaun ba surtu COVID-19 iha Timor-Leste.
Iha loron 27 fulan-jullu 2020, Prezidente Repúblika, veta Dekretu-Lei ona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiolójika no ne’ebé hatuur regra proteje no promove saúde públika.
Notísia Relevante :MS Kontinua Implementa Regra Internasionál Hodi Proteje Sidadaun Hosi COVID-19
Ministra Saúde dehan iha lei sistema saúde artigu 10 no 11 ko’alia kona-ba vijilánsia sanitaria no vijilansia epidemolíjika, entaun bele halo inskrisaun para elobora saida mak Ministériu Saúde bele haree hodi konti nua halo prevensaun ba kontrolu transmisaun COVID-19.
“Ita-nia lei sistema saúde ita hakarak elobora no klaru liu mak bainhira fó hatene ba ema katak ita-nia sistema saúde ne’e ko’alia kona-ba coronavirus maibé husi parte Prezidente Repúblika nia haree katak lei sistema saúde ne’e sufisiente ona ba Ministeriu Saúde para bele haree no elobora para implementa,’’dehan Governante ba jornalista sira iha HNGV, kinta ne’e.
Maski Xefe Estadu veta, maibé la taka dalan ba Ministériu Saúde liliu pesoál saúde sira atu halo vijilánsia hodi kombate no prevene transmisaun coronavirus iha komunidade nia leet.
”Kona-ba kuarentena obrigatóriu ami sei nafatin haree lei ne’e katak lei fó dalan tanba lei dehan medida eseksionais ne’ebé mak Ministériu Saúde bele foti bainhira iha nasaun ida iha grave nia laran,’’katak Odete.
Haree ba alínea b) iha artigu 6°, alíneas b) no o) iha n.o 1, artigu 115.o husi Konstituisaun RDTL no mós ba artigus 10.o e 11.o husi Lei n.o 10/2004, 24 novembru (Lei kona-ba Sistema Saúde), Konsellu Ministrus aprova iha 17 Juñu liubá, Dekretu-Lei kona-ba Rejime Jurídiku ba Vijilánsia Epidemiológika no Vijilánsia Sanitária.
Ho Dekretu-lei ne’e Governu hakarak hatuur regras kona-ba oinsá proteje no promove saúde públika liuliu kona-ba moras sira ne’ebé hadaet husi ema ba ema (infeto-kontajiosa).
Governu haruka diploma ne’e mai Prezidente Repúblika iha 25 Juñu 2020. Prezidente Repúblika entende katak artigu barak iha diploma ne’e la hatuir Konstituisaun RDTL karik.
Tanba iha dúvida, Prezidente Repúblika haruka diploma ne’e ba Tribunal Rekursu hodi halo fiskalizasaun preventiva konstitusionalidade katak instansia ne’e presiza haree uluk se diploma ne’e tuir ka lae Konstituisaun RDTL, iha artigu 85.o, alínea e), iha artigo 149.o, n.o 1, conjuga hamutuk ho artigu 164.o no artigu 126.o, n.o 1, alínea b).
Prezidente Repúblika husu atu haree didiak diploma husi Governu iha artigu tuir mai:artigu 16 kona-ba vijilánsia ba kontaktus iha komunidade (lahatete loloos sá medida “restrisaun sosial” mak foti), medida vigilánsia sanitária ordinária kona tratamentu obrigatóriu previstu iha artigu 25.o, medidas vijilánsia sanitária estraordinária previstu iha artigu 27.o (obrigadu sulan-an iha uma iha áreas afetadas; konfinamentu obrigatóriu ba grupu ema iha lokal, edifísiu ka meius transporte; serka sanitária sira; rekizisaun beins, estabelesimentus, servisus no profissionais saúde),deklarasaun grave emerjénsia saúde pública prevista iha artigu 28.o no medida restrisaun ba sirkulasaun iha luron ne’ebé bele akompaña mós ho kuarentena obrigatória no serka sanitária previstu iha artigu 29.o.
Prezidente Repúblika hatán ba Governu katak medida iha Dekretu-Lei ne’e limita direitu, liberdade no garantia ne’ebé Konstituisaun RDTL fó ba ema ne’ebé tuir loloos Parlamentu Nasional mak iha kompeténsia ba halo ida ne’e, la’ós Governu.
Tribunal Rekursu, liuhusi akórdaun fó -sai iha 22 jullu 2020, entende katak Dekretu-Lei ne’e atu limita direitu, liberdade no garantia fundamental ema nian no afirma katak la’ós Governu mak iha kbiit atu regula asuntu ida ne’e liuhusi Dekretu-Lei.
Órgaun soberania ne’ebé iha kbiit ba limita direitu, liberdade no garantia fundamental mak Parlamentu Nasional. Parlamentu de’it mak bele regula liuhusi lei.
Haree ba Akórdaun no mós ba númeru 4, artigu 88 no númeru 3 artigu 149 Konstituisaun, Prezidente Repúblika veta juridikamente Dekretu-Lei katak Diploma ne’e la hatuir Konstituisaun.
Iha 24 jullu 2020, Prezidente Repúblika fó filafali ba Governu atu haree prosedimentu legál seluk ba asuntu sira temi iha Dekretu-lei, tuir Akórdaun husi Tribunal Rekursu haruka.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Agapito dos Santos