iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, HEADLINE

Dekretu-Lei Eliminasaun no Importasaun Saku Plástiku Bele Konserva Rikusoin Biodiversidade

Dekretu-Lei Eliminasaun no Importasaun Saku Plástiku Bele Konserva Rikusoin Biodiversidade

Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 04 marsu 2020 (TATOLI) Sekretáriu Estadu Ambiente, Demétrio do Amaral de Carvalho, konsidera Projetu Dekretu-Lei kona-ba Eliminasaun no Importasaun Saku Plástiku, ne’ebé hetan ona aprovasaun iha Konsellu Ministru, nu’udar inisiativa ida atubele konserva rikusoin biodiversidade.

“Aprovasaun Dekretu-Lei ne’e fó benefísiu boot ba ambiente, saúde umanu no ekonomia, liuliu ba atividade negósiu iha área prodús pasta verde. Nune’e mós fó benefísiu maka’as tanba bele mós konserva rikusoin biodiversidade ne’ebé hetan ameasa husi plástiku no mikro plástiku”, tenik Sekrétariu Estadu Demétrio ba Agência TATOLI iha Palásiu Governu, kuarta ne’e.

Notísia Relevante: Governu Aprova Dekretu-Lei Eliminasaun no Importasaun Saku Plástiku

Nune’e, governante ne’e iha esperansa, lejizlasaun ne’e bele hetan promulgasaun husi Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, hodi bele fasilita polítika zero plástiku iha Timor-Leste.

“Ho aprovasaun husi Konsellu ministru ba Dekretu-Lei ne’e, ita hein promulgasaun husi Presidente Repúblika atu Timor-Leste atubele implementa planu asaun sira ho efetivu no implementa polítika zero plástiku”, nia realsa.

Ho nune’e, nia refere tan katak, diploma ne’e buka atu prevene no redús impaktu hosi rezíduu sira ba ambiente, liuliu rezíduu sira hanesan produtu plástiku ne’ebé ho utilizasaun únika.

Nune’e, Dekretu-Lei prevee hodi bandu halo alienasaun, importasaun no produsaun produtu plástiku naun resiklável no bandu atu halo akizisaun, distribuisaun, importasaun no produsaun ba objetu plástiku ruma.

“Ita hakarak estabelese diploma ne’e ho prinsípiu fundamentál maka hanesan prekausaun, prevensaun ba dezenvolvimentu sustentável, seguransa ambientál globál, poluidór no re- utilizasaun resiklajen valorizasaun no enerjétika”, nia esklarese.

Eliminasaun saku plástiku uzu úniku relasiona ho alternativu sira ne’ebé maka halo ona hanesan saku plástiku husi ai-farina ne’ebé empreza balun intervene ona, maibé alternativa seluk hakarak atu enkoraja negosiante kiik sira atubele prodús husi matéria orgánika hanesan kohe, bote, no saku sira ne’ebé bele halo ho matéria orgánika.

Dekretu-Lei ne’e nia kontiúdu to’o artigu 80, tanba esplika kona-ba definisaun aspetu sira ne’ebé kontein iha lei-ne’e, inklui dokumentu aneksu ida kona-ba lista sira ne’ebé bele importa no prodús iha Timor- Leste, nune’e mós lista tipu plástiku 800 ne’ebé bele autoriza.

Tipu sira ne’ebé la tama iha lista ne’e, sei labele importa, maibé kondisaun esesionál ba ema ka entidade ruma bainhira importa, sei hetan taxa husi kustu báziku porsentu 30 husi valór ne’ebé entidade ne’e sosa iha merkadu.

Kona-ba lista plástiku sira ne’ebé bele haruka mai ne’e kímiku hotu, maibé nia prinsípiu maka sasán sira ne’ebé bele tama Timor-Leste iha prinsípiu haat hanesan matéria bele dodok iha rai bainhira soe ba rai durante fulan-tolu no bele nabeen, kutun rai sira bele han (biodegradável), bele rahun rasik iha natureza no ida importante maka la kontein materiál kímiku sira ne’ebé fó perigu ba saúde públika no ambiente.

Jornalista: Florencio Miranda Ximenes

Editora: Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!