iklan

OPINIAUN

Entre Vasinasaun no Tratamentu ba Balada Fahi iha Timor-Leste

Entre Vasinasaun no Tratamentu ba Balada Fahi iha Timor-Leste

Alipio De Almeida, Membru Assosiasaun Médiku Veterináriu Timor-Leste (AMVTL).

Husi:

Alipio De Almeida

Membru Assosiasaun Médiku Veterináriu Timor-Leste (AMVTL)

Maske Timor oan hotu kumpriende lian Tetun, maibé barak liu mak seidauk kumpriende di’ak kona-ba termu “vasinasaun ho tratamentu”. Vasinasaun utiliza vasina, no tratamentu utiliza aimoruk. Vasina la’ós aimoruk no aimoruk mos la’ós vasina. Vasinasaun so hala’o ba balada fahi ne’ebé seidauk moras.

Iha parte seluk, tratamentu utiliza aimoruk ne’ebé médiku veterináriu sira hili bazea ba sinál moras ne’ebé observa iha pasiente sira no rezultadu diagnostiku laboratóriu nian. Tanba ne’e maka termu vasinasaun ho tratamentu ne’e utiliza iha kondisaun ne’ebé diferente ka la hanesan.

Hanesan mensiona iha leten katak vasinasaun hodi prevene balada fahi labele kona moras. Signifika, vasinasaun so hala’o ba balada fahi sira ne’ebé sei saudavel ka seidauk kona moras ka seidauk iha sinál moras ruma iha fahi nia isin lolon. Fahi han di’ak, la’o normal, fulun kabeer no nabilan, no seluk-seluk tan. Nune’e, programa vasinasaun tenke hala’o antes periodu tempu ne’ebé balada fahi sira barak mak moras no mate.

Objetivu vasinasaun ba balada fahi antes moras ne’e atu hasa’e imunidade fahi nian hodi hasoru moras ne’ebé kauza husi ajente moras ne’ebé asosia ho vasina ne’ebé utiliza. Nune’e, balada fahi ne’ebé vasinadu hetan imunidade no sei hasees fahi refere husi moras.

Iha parte seluk, karik balada fahi moras ona no mosu ona sinál ou sintoma ruma iha nia isin lolon sira, hanesan lakohi han no hemu, toba de’it, kulit iha isin lolon mean, no seluk tan, médiku veterináriu no sira ne’ebé servisu ba saúde animál nian ou paramediku sira sei halo diagnosa bazea ba sinál ne’ebé sira hetan no foti amostra hodi halo diagnosa iha laboratóriu hodi hatene ajente kauzativu moras nian. Husi identifikasaun ajente kauzativu ne’e mak bele halo selesaun ba aimoruk saida mak sei uza no nia dosis hira mak sei fó ba fahi ne’ebé moras.

Programa vasinasaun ba fahi iha ita rai Timor-Leste durante ne’e hala’o husi Ministériu Agrikultura no Peska (MAP). Ne’e hala’o regulár kada tinan ho gratuita. Fahi na’in so prepara nia fahi bainhira to’o tempu vasinasaun nian. Vasinasaun ba fahi durante ne’e hodi hasoru moras Classical Swine Fever (CSF) ou Hog Cholera no uza vasina ho naran swine fever vaccine.

Vasina ne’e hodi hasoru moras swine fever ne’ebé tama iha Timor-Leste iha 1997, tempu governasaun Indonézia nian iha Timor-Leste.

Kona-ba impaktu African Swine Fever ne’ebé tama no deklara iha ita rai iha 28 setembru 2019 no to’o loron ohin hamate fahi maizumenus rihun 16 tuir MAP nia deklarasaun, moras ne’e seidauk iha vasina hodi prevene no aimoruk hodi halo tratamentu. Maske nune’e, iha deklarasaun  iha 28 setembru 2019 ne’ebé mensiona dehan maizumenus ASF hamate ona fahi iha ita rai hamutuk pursentu 40, signifika pursentu 60 seluk ne’e diskunfia ba CSF ne’ebé endemia iha ita rai.

Husi persentajen ne’e hatudu moras CSF nia impaktu boot liu ASF. Metodu di’ak hodi prevene ita nia fahi labele moras no mate husi CSF maka vasinasaun regulár gratuita husi MAP. Nu’udar nain ba fahi, ita iha obrigasaun hodi prepara no kaer ita nia fahi hodi fó pesoál veterináriu sira hodi halo vasinasaun atu ita nia fahi bele livre husi moras CSF. Se ita nia fahi husik ou ita la ajuda kaer hodi hetan vasinasaun, ita rasik mak lakohi hadook ita nia fahi husi moras CSF, tanba moras CSF mos laiha aimoruk hodi tratamentu nian, so iha vasina hodi prevene para labele kona moras.

Pergunta ruma bele liga ba hakerek nain:

E-mail: alipio.dealmeida@yahoo.com.au

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!