DILI, 18 janeiru 2020 (TATOLI)–Prezidente Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo rekoñese katak nasaun ki’ik Timor-Leste (TL) presiza tebes partisipasaun juventude iha prosesu dezenvolvimentu nasionál.
Rekoñesimentu ne’e, Xefe Estadu hato’o liuhusi diskursu enserramentu kongresu dalimak Conselho Nacional da Juventude Timor-Leste (CNJTL), iha Centro Convencões de Dili, ohin.
“Ita-nia país ki’ik ne’e presiza tebes juventude nia partisipasaun ativa iha dezenvolvimentu nasionál. Atu afirma ita-nia ezisténsia, hametin unidade nasionál no rekonstrui, defende no dezenvolve ita-nia país, ita tenke valoriza ita-nia identidade. Ho identidade rasik mak ita sei afirma-an iha kontestu rejionál no internasionál. Iha tinan 1991, bainhira militár Indonéziu sira tiru mate ita-nia joven sira iha Rate Santa Krúz, mundu tomak haree imajen ne’ebé jornalista internasionál sira konsege hasai ba rai-li’ur, no haree katak joven timoroan sira reza ho lian portugés”, Xefe Estadu konta tuir.
Nia hatutan, ida-ne’e signifika katak relijiaun katólika no lian portugés kontribui hodi forma Timor-Leste nia identidade ne’ebé únika no distinje husi povu sira seluk, iha rejiaun ne’ebé timoroan sira halo parte. Timor-Leste iha ligasaun di’ak liu ho kontinente hotu-hotu, liuhusi komunidade husi país sira ne’ebé ko’alia lian portugés, iha Europa, Áfrika no Amérika Súl. Ho lian, relijiaun no aspetu sósiu-kulturál rasik, mak hamriik ohin loron, nu’udár nasaun no povu.
“Ha’u fiar katak joven sira sei partisipa nafatin ba dezenvolvimentu nasionál país nian, sei kompromete nafatin hodi kombate hasoru ki’ak no dezigualdade hotu-hotu, hodi ita bele harii hamutuk Estadu ida-ne’ebé ita-hotu mehi, Estadu ida-ne’ebé ninia sidadaun sira moris ho haksolok”, nia subliña.
Prezidente Republika mós fó atensaun ba timoroan hotu atu fó atensaun maka’as ba natureza.
“Ohin, ha’u hakarak bolu mós ita hotu nia atensaun ba asuntu ida-ne’ebé ita-hotu nia responsabilidade: tau-matan ba ita-nia natureza. Ita hotu asiste hela trajédia boot ne’ebé ita-nia país viziñu, Austrália, hasoru hela hanesan rezultadu husi ahi-han deskontroladu, ne’ebé hasai ema no animál lubun ida nia vida, halakon ema-nia uma barak loos no ameasa maka’as biodiversidade Austrália nian”, nia bolu atensaun.
Nia fó hanoin katak iha 14 janeiru liubá, lori povu Timor-Leste nia naran, hato’o mensajén ba povu Australianu, hanesan belun di’ak ida, hodi hatudu Timor-Leste nia solidariedade ba sira.
“Buat ne’ebé akontese hela iha ita-nia uma sorin tenke lori ita hodi hanoin kle’an no didi’ak saida mak ita bele halo nu’udár timoroan, hodi prezerva ita-nia uma-komún, ita-nia planeta terra. Nune’e, ha’u halo apelu ida tan ba imi, joven sira, hodi ajuda prezerva no tau-matan ba ita-nia natureza. Prezidente Repúblika asumi mós kompromisu fó atensaun ba kestaun sira ne’ebé iha ligasaun ho meiu-ambiente no dezenvolvimentu sustentável. Nune’e, ha’u konvida imi hotu, liuhusi CNJTL, atu hamutuk ho ha’u, partisipa iha kampaña nasionál “sidadaun ida, ai-oan ida” hodi kuda, iha ita-nia rai-laran tomak, ai-oan millaun ida, hodi kontribui ba prezervasaun ita-nia meiu-ambiente nian”, Xefe Estadu fó hanoin.
Partisipa iha loron ikus Kongresu Nasionál dalimak CNJTL mak hanesan Arsebispu Metropolitanu Arquidioseze Dili, Don Virgílio do Carmo da Silva, Prezidente CNJTL, Dadi Magno no ekipa tomak membru husi organizasaun juventude rezisténsia, juventude hosi partidu polítiku sira, kongresista sira no konvidadu sira.
Jornalista: Cipriano Colo
Editór: Xisto Freitas