iklan

NASIONÁL, HEADLINE, POLÍTIKA

Horta Konsidera Xanana Líder Ezemplár

Horta Konsidera Xanana Líder Ezemplár

Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta. Imajen Tatoli/Egas Cristovão

DILI, 20 dezembru 2019 (TATOLI) – Eis Prezidente Repúblika, José Manuel Ramos Horta konsidera, líder nasionál, Kay Rala Xanana Gusmão nu’udár líder ezemplár.

Horta hato’o durante sai oradór iha Semináriu Nasionál Organizasaun Jornalista, Timor-Leste Press Union (TLPU), ne’ebé hala’o iha Otél Golgota, Raikotu-Comoro, sesta ne’e.

Iha oportunidade ne’e, Horta hato’o diskursu ho tema ‘Lideransa’, no hili Xanana sai líder ezemplár tanba haree ba karaktér lideransa Xanana nian desde uluk sei iha prosesu aprendizajen no komanda hodi liberta pátria.

“Ohin nia loron luta nafatin hodi rezolve problema Fronteira Maritima, inklui rezolve Greater Sunrise”, nia akresenta.

Nia mós admira tanba, desde uluk bainhira nia akompaña beibeik Xanana Gusmão ne’ebé baibain partisipa iha enkontru boot sira, líder kariátiku ne’e sempre pasiénsia hodi rona no estuda buat ne’ebé nia rona.

Husi atetude Xanana nian, Horta iha konkluzaun ida katak atu sai líder ne’ebé di’ak tenke iha atetude pasiénsia hodi rona barak no estuda buat ne’ebé rona, inklui implementa iha prátika.

“Ha’u admira ho Xanana tanba nia ema ida ne’ebé pasiénsia, rona, no estuda buat ne’ebé nia rona no aplika iha prátika lideransa nian.

Tinan lubuk ida nia laran ha’u akompaña Xanana, momentu ha’u hanesan Ministru Negósiu Estranjeiru no ha’u hanesan Prezidente Repúblika, dala barak ha’u halo reuniaun hamutuk ho nia, ita bele ko’alia loron tomak, nia tuur hakerek no estuda. Ha’u bele dehan katak, iha Xanana nia uma bele iha nota  rihun ida resin ona, tanba nia rasik hakerek no ha’u fiar iha nia uma, nia estuda. Bainhira ita fó livru ida ho pájina 500, nia estuda husi pájina 1 to’o 500 tanba iha livru laran ne’e nia ariska hotu kedan”, Nia konta tuir.

Husi ezemplu lideransa Xanana nian, Horta rekoñese katak, atu sai líder ne’ebé di’ak no kualidade tenke rona barak.

Nune’e, nia halo komparasaun lideransa Xanana Gusmão nian ho líder sira husi mundu hanesan Barak Obama, Bill Clinton, Sukarno Hatta no sira seluk tan, ne’ebé idaidak ho ninia profesionalidade iha ninia área.

Nia rekoñese, Xanana ninia lideransa bainhira lidera funu bele barani foti risku no desizaun iha situasaun difísil to’o lori Timór bele ukun-an.

Ko’alia kona-ba oinsá kadernizasaun ne’ebé Xanana hatudu, tuir Horta, Xanana hatene di’ak kona-ba oinsá kaderniza jerasaun foun.

Nia fó ezemplu, Xanana prátika ona liuhosi oferese kargu Primeiru Ministru bá Rui Maria de Araújo iha VI Governu Konstitusionál, no mós haree iha VIII Governi Konstitusionál, Xanana entrega tan ba Taur Matan Ruak.

“Ema barak ko’alia dehan, Rui Maria Araújo ba Primeiru Ministru ne’e tanba Xanana iha kotuk, maibé bainhira ha’u husu Rui, nia dehan katak durante ha’u asume kargu nu’udár Primeiru Ministru, Xanana telefone dala tolu de’it. Husi ida ne’e mak ha’u fiar katak Xanana konfia duni ema ne’ebé nia hili no sempre hatudu ezemplu di’ak”, Horta konta tuir.

Diplomata senior ne’e mós admira tanba iha Xanana Gusmão ninia lideransa mak konsege halo Timor-Leste hetan Referendu iha 1999 la tuir padraun internasionál.

“Maski iha momentu 1999, iha ona risku ne’ebé boot tanba númeru violénsia aumenta ba beibeik, maibé Xanana deside hodi obriga organizasaun internasionál sira hanesan Organizasaun Nasaun Unida (ONU), atu aselera prosesu , maski la tuir estandar “, Horta konta tan.

Eis Ministru Negósiu entranjeiru ne’e hatutan tan katak, lideransa Xanana Gusmão sempre fó oportunidade ba membru sira atu ho livre espresa no hato’o sira nia opiniaun.

“Lider ne’ebé di’ak maka líder ne’ebé hatene forma ekipa, fó oportunidade ba membru sira atu sira sente livre, avontande hodi hato’o sira nia opiniaun, no ajuda mós líder ne’e. Ida ne’e mak líder ne’ebé kualidade. Ema ne’ebé sai líder tenke iha koñesimentu téknika”, nia realsa.

Jornalista : Cipriano Colo

Editó: Xisto Freitas

iklan
iklan

2 Comments

  1. Lider karizmatiku, umilde no fuan bo’ot. Ema matenek hanesan MBRH no mundu internasional dt sei rekonhese MBKXG ninia kapasidade mb Ita Timor oan balun lakohi rekonhese no hkrk hatudu ktk sr dt mk matenek no hdm rai TL maske Ita hare no hatene momos ktk bainhira iha terus nia laran ita nunka rona ema temi le’et sr nia naran mb iha bainhira TL hetan dk ona, ida2 mai basa hirusmatan ktk nia mk halo liu no matenek liu. St. finjidu sr hadelek th povu nia matan. Rai lulik no Matebian sr sei la taka matan no sei haraik matak malirin no forsa supranatural ba MBKXG hd tau matan ba povu no rai dbn TL

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!