iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?”

Avó Xavi: “Tempu Sei Hatete Ba Ita, Sé Mak Loos No Sé Mak Sala?”

Francisco Xavier do Amaral. Foto espesiál

DILI, 27 novembru 2019 (TATOLI)—“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru”. Ha’u hatán ba sira, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala.”

Diálogu ne’ebé foti husi julgamentu entre Alarico Fernandes ho Avó Xavi ne’ebé Avó Xavi haktuir iha leten ne’ebá ne’e, hanesan realidade polítika ida ne’ebé akontese entre membru Comite Central Fretilin (CCF) ne’ebé iha diferensa ideia kona-ba estratéjia ne’ebé adota iha Konferensia Lalini (Avó Xavi nia sasin iha iha audiénsia públika CAVR, 2003).

Estratéjia funu ne’ebé militár Indonézia uza hodi harahun rezisténsia halo Avó Xavi muda nia pozisaun relasiona ho estratéjia ne’ebé adota iha Soibada katak povu tenke rende ba vila, husik militár de’it mak reziste iha ai-laran no povu luta iha vila.

Ho hanoin no polítika ida ne’e, Alarico Fernandes akuza Avó Xavi hanesan ema traidór ida tanba de’it Avó Xavi iha konviksaun maka’as ba estratéjia povu tenke rende no halo funu iha vila laran. Avó Xavi simu akuzasaun hirak ne’e, hodi hatán ho neon no fuan boot: “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—“Futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae”.

Kontra Sistema

Atu hatene sé maka loos no sé mak sala, luta-na’in Francisco Xavier do Amaral la fó sala ba ema ida no la dehan nia maka loos to’o nia fila hikas ba Maromak nia uman. Iha ninia luta nia hahú, nu’udar timoroan, iha Portugés nia tempu, nia la gosta kedas malae-mutin hori nia sei labarik.

Razaun ida de’it. Tanba de’it malae-mutin sira nia ukun, malae-mutin (Portugés) sira konsidera ita rai-na’in sai sira-nia atan iha ita-nia rain  rasik no sira hanesan liurai boot (Maromak) ne’ebé ita tenke hahí no adora.

Tanba ne’e, uainhira Avó Xavi estuda Filozofia no Teolojia iha Semináriu Maior Macau (1955), uainhira halimar tenis, ninia kolega seminariu-maluk husi Portugal naran Jorge Silveiro Machado bolu nia “Oh, Seu Preto!”, nia kontra no hakilar maka’as. Nia la ta´uk, hodi kokotek hanesan manu-aman. “Imi Portugés ne’e, primitivu liu. Imi la halo buat ida iha Timór. Kuandu ema metan hanesan ami la iha, imi labele moris,” dehan Avó Xavi uainhira ha’u ho fotógrafu António Daciparu hala’o entrevista ho Avó Xavi iha ninia rezidénsia Lecidere, Sábadu (21/02/2004).

Hanesan manu-aman ne’ebé sempre kokorek iha tempu sa de’it, Avó Xavier la kolen atu kokorek. Nia kokorek hodi simu-hasoru bispu Dom Jaime Garcia Goulart tanba amu bispu Dom Jaimé hatete lia kro’at hasoru Avó Xavi, “Ó-nia hanoin brutál ba Portugal ne’e, pekadu mortal (sala boot ka grave)”.

Ho brani no hatudu hirus-matan hanesan manu-aman, Avó Xavi hatán, “Ha’u la kontra Portugal. Ha’u kontra estadu Portugal no ninia sistema ukun nian. Ha’u la kontra povu Portugal. Ha’u respeita tebes povu Portugal.”

Só, Avó Xavi ninia luta atu kontra Portugal la to’o iha ne’e de’it. A luta continua! Hafoin ramata ninia estudu iha Semináriu Maior Macau (1963), nia hahú ninia profisaun sai hanesan mestre hodi hanorin dalen Portugés no dalen Latina iha Semináriu Dare, Dili. Tanba la iha vokasaun atu sai Nai Lulik, nia hala’o hikas nia moris nu’udar ema baibain.

Iha ne’e, ninia mehi luta atu liberta povu no rai Timor-Leste husi kolonialista  hetok semo aas. Foufoun, nia harii eskola privadu ida iha Santa Cruz Dili (1966), atu simu timoroan sira ne’ebé akaba eskola iha Kuarta klase husi eskola Katólika sira iha Timor Leste nia laran hanesan Fuiloro, Maliana, Soibada, no Dili.

Uainhira revolusaun ai-funan nakfera iha fulan Maiu 1974 ne’ebé hakotu estadu Salazar (Portugal) ninia foti-aan no Movimentu Forsa Armada (FMA) Portugal hala’o polítika hamoos hahalok aat hodi fó liberdade ba Timor Portugés (ultramarinu) atu bele luta hodi hili sira-nia futuru [ukun aan rasik] no bele harii partidu polítika. Hakarak hamutuk nafatin ho Portugal ka hakarak hili hamriik mesak.

Politíka hakotu estadu Salazar ninia foti-aan ne’e mós nani-da’et to’o iha Dili-Timor Leste. Timoroan, intelektuál timoroan sira mós hadeer hodi realiza sira-nia mehi no hakarak ba ukun rasik-aan ne’e, bolu malu hamutuk hodi rame-rame harii partidu polítika. Partidu polítika ba dahuluk ne’ebé timoroan sira harii mak Partidu União Democrática Timorense (UDT) ne’ebé harii husi maun-alin ho naran tutun Carrascalão.

Iha loron 20 fulan Maiu tinan 1975, Ramos Horta no Mari Alkatiri obriga Avó Xavi atu harii Partidu ASDT (Assosiação Social Demokrática de Timor). Iha biban ne’ebá, José Ramos Horta hatete, “Se ita-boot la simu ideia ne’e no la asina, ha’u sei lees deklarasaun ida ne’e no ha’u sei sunu mohu. No, ita-boot labele mehi atu kaer kuda talin rasik ka ukun rasik-aan.”

Tanbasá? Razaun ida de’it. Tanba, Mari Alkatiri  no Ramos Horta (mistu ka raan-kahór) iha tempu ne´ebá la autorizadu (tuir lei) atu harii partidu polítika ida. Tanba ne’e, Avó Xavi ne’ebé raan Timor nia raan loloos duni maka asina deklarasaun ne’e hodi bele harii Partidu ASDT no bele responsabiliza ba Governu Portugés. Iha loron ne’ebá, iha tuku ualu (8.00) kalan, sira deklara hodi harii Partidu ASDT iha Acait, Dili.

Tensaun polítika hetok sa’e maka’as. Iha Dili, iha fulan Agostu sai sasin-moris ba istória polítika ida-nian. Loron 10-11 fulan Agostu tinan 1975, tensaun konflitu polítika interna nakali nafurin sa’e maka´as hanesan ema nono-bee be nakali. Golpe no kontra golpe entre UDT no Fretilin hahú buras.

Ema ua’in ba ua’in, povu Timor-Leste sai mutun ba polítika ida ne’e no barak maka mate. Nasaun viziñu Indonézia mós hahú tau interrese atu mai invade Timor-Leste. Iha loron 7 fulan Dezembru tinan 1975, militár Indonezia ne’ebé hetan apoiu husi Amérika hahú invade Timor-Leste. Ema ua’in ba ua’in hetan terus no mate tan.

Tanba ne’e, antes Indonézia invade Timor Leste, Comite Central Fretilin (CCF) obriga Avó Xavier unilateralmente proklama República Democratica Timor-Leste iha 28 Novembru 1975. Iha biban ne’ebá, Avó Xavier mak hetan biban hodi sani (lee) testu Proklamasaun no sai prezidente dahuluk ba Repúblika Demokrátika Timor-Leste. Nicolau Lobato sai Primeiru-Minsitru Timor-Leste no Rogerio Tiago Lobato sai Ministru Defeza Timor-Leste ba dahuluk. Ramos Horta asumi kargu nu’udar Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun no lori ukun ho sistema semi presidensiál hanesan ohin loron.

Sé maka hakerek no responsabiliza ba testu Proklamasaun RDTL ne’e? To´o oras ne’e ema ua’in kuriozu atu buka hatene maibé to’o ohin loron ema ua’in mós seidauk hatene loloos. Maibé, iha 11 Novembru 2013, Maun Boot Xanana Gusmão tuku nia hirus-matan hodi dehan, “Ha’u maka responsavel ba testu Proklamasaun RDTL ne’ebé Farncisco Xavier do Amaral lee sai iha 28 Novembru 1975 hodi proklama Timor-Leste sai nasaun RDTL ne’e.”

Uainhira Indonézia invade Timor-Leste no trajedia 7 Dezembru nakfera, nu’udar Prezidente da República Timor-Leste ba dahuluk, Avó Xavi só delega no fó karta kredensiál ba José Ramos Horta hodi ba hatutan luta no diplomasia polítika iha rai estranjeiru atu fó apoiu ba Timor-Leste nia luta ba ukun rasik-aan. Ema seluk eh sira seluk, Avó Xavi nunka temi naran no nunka fó responsabilidade atu ba halo diplomasia iha rai li´ur.

Traidór

Iha ai-laran, tanba de’it foti desizaun atu lori fila povu mai vila laran, Avó Xavi ninia luta-maluk FRETILIN sira kaptura no kastigu Avó Xavi tanba sira trai Avó Xavi nu’udar ema traidór ida ne’ebé trai partidu no trai rai-lulik Timor-Leste. La’ós buat seluk ida. Tanba de’it diferensa ideia kona-ba ideolojia polítika no defende dutrina Fretilin nian ne’ebé tanba konsidera hahí komunista, la relevante ba Timor-Leste nia kultura, sira kaptura Avó Xavi no hatama ba kadeia laran.

Fukun polítika ida tan. Tanba de’it iha Kongresu Soibada no Lalini, Avó Xavi homan ideia ida atu lori [haruka] hikas povu kbiit la’ek sira ba vila laran (entrega-an ba Indonézia nia liman) no membru Falintil de’it maka luta iha ai-laran, lori Ministru Infromasaun, Alarico Fernandes, intrepreta sala hodi kesi-metin Avó Xavi nia liman hanesan na´uk-teen ida no sulan Avó Xavi iha kadeia laran hodi halo julgamentu.

Avó Xavi kaer iha Tutuluro-Manufahi bainhira sei hala’o hela formasaun polítika, hodi halo julgamentu no hatama ba rai-ku´ak. Julgamentu ne’e hala’o iha tuku 22.00 kalan iha fatin ida naran Aikurus-Remexio-Aileu iha akampamentu Fretilin ninian. Durante julgamentu no torturasaun ne’ebé Alarico Fernandes halo ba nia, Avó Xavi nunka hatán akuzasaun ba nia. Avó Xavi hatán de’it ho liafuan badak, “O futuro virá a verdade, quem tem razão e quem não tem”—futuru mak sei hatudu lia loos, sé mak iha razaun no sé mak lae.

“Sira julga ha’u ho julgamentu militár nian. Alarico Fernandes hakilar ba ha’u; Hei traidór, ko’alia ba! Ó haruka povu tuun husi ai-laran ba vila para Javanese sira foti ó sai ministru,” haktuir Avó Xavi. Avó Xavi hatán, “Tempu maka sei hatete sai ba ita. Sé maka loron ikus sai loos no sala. Liu tiha ida ne’e, ha’u la hatán ona sira-nia preguntas sira tuir mai.”

Iha kadeia tradisionál rai-kuak (metru rua) nia laran ne’ebé taka ho ai-donan boboot husi leten, sira husik hela ku´ak ki’ikoan ida hanesan ventilasaun ida ne’ebé uza hanesan media ida atu halo komunikasaun ba malu. Iha rai-ku´ak laran, sira la fó han no la fó hemu. Bainhira povu kbiit la’ek sira ne’ebé la’o husi fatin ne’e karik, liuhusi ku´ak ki´ik-oan ne’e mak povu sira ne’e soe hela batar-musan no ai-farina-baluk ida ba Avó Xavi hodi han no dada iis atu tahan moris.

Onestu de’it, Avó Xavi nia oan na’in rua mós mate tanba Fretilin sira la fó han. Nune’e mós Avó Xavi nia feen-kaben, Fretilin sira hamolik nia fuuk no halo nia feen hanesan tiha sai atan ida hodi haruka kuru-bee ba membru Fretilin sira atu haris.

Sai Atan

Iha funu ida-nia laran, Avó Xavi mós monu iha inimigu Indonézia nia liman laran iha 30 Agostu 1978. Avó Xave, membru militár Indónézia batallaun 744 kaptura iha Dilor, Lacluta, Viqueque ne’ebé lidera husi Herman Sedyono (Eis-Prezidente Munisípiu Baucau no Suai).  Hafoin ne’e, liu interrogasaun oioin, militár sira lori Avó Xavi mai Dili no hela hamutuk ho Kolonel Dading Kalbuadi.

Iha Dili, Avó Xavier konsege haree [sai sasin moris] Saudozu Nicolau Lobato nia isin-mate iha aeroportu Dili (1978). La kle´ur de’it, bainhira Dading Kalbuadi hetan kargu foun sai Kepala Staf Logistik Kodam Udayana Bali iha Bali-Indonézia no Avó Xavi mós muda ba Bali-Indonézia.

Sorte aat karik! Iha Bali-Indonezia, Avó Xavi la hetan ona torturasaun (baku) no interrogasaun oioin. Iha ne’ebá, Avó Xavi sai Dading Kalbuadi nia atan. Atan, atan ida ne’ebé sai kuda-atan duni hodi hamatan, fó hariis, fó han no fó hemu ba Dading Kalbuadi nia kuda haki´ak sira be hamutuk kuda 34 ne’e (1978-1984).

“Kada semana, Dading Kalbuadi fó ha’u-nia saláriu Rp. 1.000 ($10,00 cent) de’it,” Avó Xavi haktuir.

Iha tinan 1984, hamutuk ho Dading Kalbuadi, Avó Xavi muda tan ba Jakarta-Indónezia no hela iha diresaun Cijantung III, Jakarta Timur. Iha ne’ebá, Avó Xavi serbisu nu’udar jardineiru di’ak ida. Loron ba loron, Francisco Xavier Amaral be liurai Dom Cosme Rodriguês Pereira nia bei-oan, ne’ebé moris iha Turiscai-Same 3 Dezembru 1937 ne’e, durante tinan 22 iha Indonézia, ninia knaar mak rega ai-funan no hamoos jardin ho saláriu kada fulan ida $1.000 ($10 cent) de’it.

“Fofoun militár Indonezia kaer haú iha Mota Dilor, Viqueque. Sira trata haú ho di’ak tanba militár sira hetan informasaun katak haú maka Prezidente Fretilin nian. Sira trata ha’u ho di’ak tanba sira iha interrese polítika. Ministru Negosiu Estranjeiru Indonézia, Mocthar Kusuma Atmadja (1978-1988) ko’alia ba haú katak ita-boot ba Asembleia Jerál ONU hodi deklara katak  ita-boot kole ona tanba Fretilin kaer no kastigu no la konsidera ha’u hanesan ema maibé hanesan animál.

Ha’u dehan sira-nia lian-fuan ne’e monu iha ha’u-nia laran. Ha’u-nia laran dodok. Ha’u atu monu tiha ba sira. Maibé ikus mai ha’u la konsege depende sira-nia opsaun tanba ha’u dehan ba ministru ne’e katak ha’u-nia deklarasaun ba ONU dala ruma la vale tanba ha’u iha imi-nia liman no imi obriga ha’u,” Avó Xavi haktuir iha Audénsia públika CAVR (2003).

Proklamadór

Avó Xavi fila hikas mai iha Timor-Leste iha tinan 1999. Iha Timor-Leste, Avó Xavi lidera hikas Partidu ASDT no sai membru Asembleia Konstituante iha tinan 2001. Tempu ua’in la’o liu, iha tempu tuir mai, Governu Timor-Leste mós fó valorizasaun ba Avó Xavi sai Proklamadór no konsege hodi fó fiar ba Avó Xavi hodi lee hikas “Testu Proklamasaun 28 Novembru 1975” iha komemorasaun 28 de Novembru (sa tinan haluha ona).

 TEXTO DA PROKLAMAÇÃO DA INDEPENDÊNCIA

Encarnado a aspiração suprema do povo de Timor Leste e para salvaguarda dos seus mais legitimos direitos e interesses como Nação soberana, o Comité Central da FRENTE REVOLUCIONÁRIA DE TIMOR LESTE INDEPENDENTE—FRETILIN—decreta e eu proclamo, unilateralmente, a Independencia de Timor Leste que passa a ser, a partir das 00:00 de hoje, a República Democrática de Timor-Leste, anti-colonialista e anti-imperialista.

Viva a República Democrática de Timor Leste!

Viva povo de Timor Leste Livre e Independente!

Viva a Fretilin!

Tempu Ukun-Aan (2000)

Iha tinan 2000, Governu Tranzisaun UNTAET, Avó Xavi hamoris fila-fali Partidu ASDT no sai prezidente Partidu hodi kompete iha elisaun ba Asembleia Konstituante. Iha eleisaun ne’e, Partidu ASDT hetan kadeira neen (6) iha Asembleia Konstituante ne’ebé mak hala’o knaar hodi hakerek Konstituisaun  RDTL nian.

Husi Asembleia Konstituiante hafoin transfere hanesan Parlamentu Nasionál iha tinan 2002, Avó Xavi hala’o kna´ar hanesan Vise-Prezidente Parlamentu Nasionál. Iha eleisaun prezidensiál 2002, Avó Xavi kandidata-aan kompete ho Kay Rala Xanana Gusmão atu sai prezidente. Iha eleisaun prezidensiál 2007, Avó Xavi mós kandidata-aan hodi kompete ho kandidatu seluk iha momentu ne’ebá. Iha legislatura daruak nian, Avó Xavi sai membru deputadu Parlamentu Nasionál ba tinan lejislatura 2007-2012 no mós hanesan Prezidente Partidu ASDT.

Iha eleisaun prezidensiál 2012-2017, Avó Xavi mó nafatin kandidata-aan ba prezidente maibé Avó Xavi la konsege akompaña prosesu kampaña no elisaun. To’o ikus, iha loron 6 fulan Marsu tinan 2012, Avó Xavi hakotu iis eh mate iha loron ne’ebé iha prosesu kampaña ba elisaun prezidensiál nia laran. Ho avo Xavier nia mate Governu rekoñese hanesan eroi nasionál no deside loron tolu (3) lutu nasionál ba saudozu Proklamadór Avó Xavi.

To´o hakotu nia iis, Avó Xavi nafatin hatudu ninia espiritu luta no domin ba rai lulik Timor Leste no povu maubere liuhusi ninia dedik-aan sai kandidatu prezidente ba périodu 2012-2017. Eroi boot, fuan boot! Eroi boot maka sai tebes “atan” no “liurai” ba Timor Leste. Avó Xavi nia luta la hatene kolen na fronteira laek.

Ohin, ha’u kandidata-aa, ohin ha’u sai prezidente, aban ha’u mate laiha problema. Importante povu ne’e moris di’ak. Tanba, ne’e maka ha’u-nia mehi dezde uluk ha’u sei kiik. Ne’eduni, ha’u la sente kolen hasoru difikuldade ruma, hodi serbi rai no povu ida ne’e,” dehan Proklamadór Francisco Xavier do Amaral ba jornalista sira, Kuarta (15/02/2012), hafoin Tribunál Rekursu legaliza tama ba kandidatura prezidente da republika périodu 2012-2017 (Timor Post, 16/02/2012).

Luta no mehi hirak ne’e, ita hotu, timoroan hotu-hotu, luta-na’in ka la’ós luta-na’in, mai ita hotu foti xapeu be aaas no aas katak Avó Xavi ninia luta hanesan loloos reflesaun ida ne’ebé Taur Matan Ruak tatoli liu hosi ninia rede sosiál (Facebook) hodi dedika ba Avó Xavi nia mate;

Manu aman Timor kokorek. Hafanun ita atu hari’i nasaun ida ne’e. Iha ukun-aan, nia kokorek nafatin. Hafanun ita atu labele husik hela povu no rai doben ida ne’e monu ba rai. Ohin, nia husik hela ita. Avó Xavi sei iha ita hotu nia neon. Rai doben ida ne’e lakon manu-aman di’ak ida. Iha Maromak nia sorin kuana, manu-aman ne’e sei kokorek nafatin.

Adeus Eroi Boot Avó Xavi be Fuan Boot! Requem Aeternam Dona Eis Domine. Hakmatek ho dame!

Notísia relevante:Biografia Proklamadór Francisco Xavier do Amaral

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór      : Rafy Belo  

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!