MENSÁJEN TELEVISIVA HOSI PREZIDENTE REPÚBLIKA KONA-BA PUBLIKASAUN REZOLUSAUN NE’EBÉ RATIFIKA TRATADU FRONTEIRA TASI TIMOR ENTRE AUSTRÁLIA NO TIMOR-LESTE
Dili, 22 Agostu 2019
Aman-inan doben
Maun-bin-alin namokari iha Timor-Leste tomak no iha tasi balu
Povu doben Timor-Leste,
Bainhira movimentu nasionalista hahú, atu iha ukun rasik-an, mosu kedas preokupasaun kona-ba fronteira-tasi no fronteira rai-maran. Fronteira iha importánsia boot ba kualker País. Fronteira mak País nia baliza ne’ebé haketak rai ida-idak husi rai viziñu sira.
Importante hatene ita-nia área rai-maran to’o ne’ebé, área rai-leten to’o ne’ebé no área tasi to’o ne’ebé. Ita presiza duni define ita-nia territóriu nasional.
Hafoin hatene loloos territóriu tomak nia luan, mak ita bele hatene loloos sá rikusoin mak ita iha. Nu’udar rai-nain, ita mak deside rasik kona-ba ita nia rikusoin, iha fronteira-laran, tuir ita-nia hakarak.
Bainhira ita iha kbiit atu deside rasik, ita bele haree oinsá ita prodúz riqueza. Ita-nia soberania mai husi kbiit ida ne’e, kbiit atu deside rasik, nu’udar Povu no Estadu.
Maluk sira
Povu doben Timor-Leste
Tinan rua liubá, liuhusi televizaun, ha’u tatoli ba maluk sira hotu, katak Timor-Leste hala’o hela negosiasaun ho Austrália kona-ba oinsá hatuur ita-nia fronteira marítima.
Ha’u mós fó hatene iha mensájen ne’e katak, VI governu, liuhosi rezolusaun n.4/2016, 9 fevereiru, nomeia Sr Xanana Gusmão, nu’udar negosiadór prinsipal iha prosesu negosiasaun ho Indonézia no Austrália kona-ba hatuur fronteira-tasi ho rai viziñu rua ne’e.
Maluk sira,
Povu doben Timor-Leste,
Timor-Leste hahú negosiasaun ho Indonésia, liuhusi reprezentante sira, Estadu ba Estadu. Negosiasaun lao dadaun.
Maibé negosiasaun kona-ba fronteira, entre Timor-Leste no Austrália, la liu husi dalan bainbain, katak Estadu ba Estadu.
Hafoin ukun-an, ita labele ezige ita-nia direitu tuir Direitu Internasional tanba Austrália dada-an sai husi UNCLOS, Konvensaun Nasoens Unidas kona-ba Direitu Tasi no mós husi Tribunal Internasional Justisa, iha 2002, fulan rua molok ita restaura independénsia.
Timor-Leste obrigadu husu konsiliasaun obrigatória husi UNCLOS hodi ajuda hakotu ita-nia disputa ho Austrália kona-ba Tasi Timor, liuhusi negosiasaun.
Prosesu konsiliasaun obrigatória hatuur UNCLOS, iha Jamaica, iha tinan 1982, tinan tolu nulu resin hitu liubá. Biar prosesu internasional ida ne’e hatuur kleur ona, foin primeira vez mak Direitu Internasional ne’e aplika ba rezolve disputa entre país rua, biar parte sira la’ós obrigadu hatuir rezultadu negosiasaun.
Prosesu internasional ne’e hahú ba ita no Austrália, iha 11 abril 2016 no to’o nia rohan, iha 6 Marsu 2018, bainhira reprezentante husi Timor-Leste no Austrália asina iha Nova Iorque, Tratadu kona-ba Fronteira Tasi.
Marka presenza iha serimónia ne’e, Eng. António Guterres, nu’udar Sekretáriu Jeral Nasoens Unidas no Embaixador Peter Taksoe-Jensen, nu’udar Prezidente Komisaun Konsiliasaun Nasoens Unidas.
Maluk sira,
Povu doben Timor-Leste,
VIII Governu hatuir artigu art. 115 f) Konstituisaun RDTL, bainhira aprova Tratadu ne’e, iha 8 Julho 2019 no haruka ba Parlamentu Nasional hodi ratifika.
Iha loron 23 Jullu 2019, deputadu haat nulu resin rua aprova rezolusaun ne’ebé ratifika Tratadu kona-ba Fronteira Marítima entre Austrália no Timor-Leste.
Tama iha Tratadu ne’e rejime espesial kona-ba área Greater Sunrise, ho gáz-matan rua: Sunrise no Troubador.
Iha loron hanesan, Parlamentu Nasional aprova mós pakote alterasaun ba lei haat, ho karáter urjénsia, ho justifikasaun katak, lei sira ne’e iha relasaun ho Tratadu Fronteira Marítima.
Maluk sira,
Povu doben Timor-Leste
Iha loron 26 jullu 2019, Prezidente Repúblika simu Rezolusaun Parlamentu Nasional ne’ebé ratifika Tratadu kona-ba Fronteira Tasi Timor, kópia Tratadu nian no Dekretu haat.
Tuir artigu 85, Prezidente Repúblika iha kbiit atu promulga ka veta Dekretu ne’ebé simu husi Parlamentu Nasional iha loron 30 nia laran.
Iha loron rua nulu nia laran, Prezidente Repúblika bele mós husu fiskalizasaun preventina ba konstitusionalidade husi Tribunal Rekursu katak iha ka lae buat ruma hasoru Konstituisaun.
Enkuantu hein Akórdaun husi Tribunal, prazu loron 30 suspende no hahú sura fila fali hafoin loron ida simu akórdaun husi Tribunal Rekursu.
Hafoin simu akórdaun husi Tribunal Rekursu maka Prezidente deside promulga ka veta Dekretu husi Parlamentu Nasional.
Prosesu hatama Tratadu kona-ba Fronteira Tasi-Timor iha orden jurídika Timor-Leste nian la tuir dalan hanesan ho Dekretu aprova iha Parlamentu Nasional.
Tratadu ne’e aprova ona husi Governu Timor-Leste, no ratifika ona husi Parlamentu Nasional, no tuir artigu 85 a) Konstituisaun RDTL, Prezidente Repúblika nia kompeténsia mak haruka publika Tratadu ne’e iha Jornal Repúblika.
Hafoin publika ona iha órgaun ofisial ida ne’e, mak Tratadu ne’e hahú iha forsa no efikásia lei nian.
Prezidente Repúblika, nu’udar Xefe Estadu, hakruuk ba Konstituisaun, lei-inan ne’ébé Estadu Timor-Leste adopta, bainhira ita restaura ita-nia independénsia.
Ha’u asina ona Rezolusaun Parlamentu Nasional ne’ebé ratifika Tratadu Fronteira Tasi-Timor entre Timor-Leste no Austrália no sei haruka ohin ba Parlamentu Nasional.
Tuir prosesu baibain, Parlamentu Nasional mak sei hato’o ba Jornál Repúblika.
Tuir Konstituisaun RDTL, ha’u hatete fila fali: Kompeténsia Prezidente Repúblika nian mak asina no haruka publika Tratadu ne’e iha Jornal Repúblika.
Kona-ba Dekretu rua husi Parlamentu Nasional ne’ebé iha relasaun direta ho Tratadu ne’e:
– Lei Tributária no
– Rejime Laboral no Migratóriu Espesial Aplikável ba Projetu Bayu-Undan
Prezidente Repúblika la haree problema iha alterasaun ne’ebé Parlamentu Nasional halo no, tanba ne’e, promulga ona no, tuir prosesu bainbain, sei haruka ba Parlamentu Nasional hodi hato’o ba Jornal Repúblika.
Diploma lejislativu ne’ebé iha relasaun ho Tratadu ne’e sei hahú aplika hafoin Tratadu ida ne’e tama ona iha orden jurídika Timor-Leste nian.
Maluk sira,
Povu doben Timor-Leste
Alterasaun ne’ebé Parlamentu Nasional halo ba Lei Fundu Petrolíferu no Lei Actividade Petrolífera, iha matéria kona-ba Fundu, la iha relasaun direta ka formál ho Tratadu Fronteira Tasi entre Austrália no Timor-Leste.
Prezidente Repúblika presiza tetu didiak alterasaun sira ne’ebé Parlamentu Nasional halo ba lei rua ne’e.
Presiza haree oinsá alterasaun sira ne’e afekta Fundu Minarai tanba Fundu ne’e mak sustenta Orsamentu Jeral Estadu ne’ebé permite tanen instituisaun Estadu no ninia servisus bázikus ba Povu ninia moris loron-loron.
Alterasaun ne’ebé Parlamentu Nasional halo ba Lei Fundu Minarai labele loke dalan atu hasai osan arbiru de’it husi Fundu ne’e.
Hasai arbiru signifika osan Fundu nian sei hotu lalais iha tempu badak.
Alterasaun ne’ebé Parlamentu Nasional halo ba Lei Atividade Petrolífera, labele loke dalan ba Governu uza osan Fundu Minarai nian, dalan rua, ba infraestruturas:
– Ida, liuhusi Orsamentu Jeral Estadu hodi investe iha infra-estruturas hanesan estrada, pontes, gazodutu no refinaria.
– Rua, hasai osan diretamente husi Fundu Minarai hodi investe iha infraestrutura sira ho justifikasaun katak iha relasaun ho atividade petrolífera.
Maibé Lei Atividade Petrolífera la iha relasaun ho Fundu Minarai atu fó justifikasaun hodi hasai osan diretamente husu Fundu soberanu ida ne´e.
Fundu Minarai iha objetivu no mekanismu jestaun di’ak to’o ohinloron. Ida ne’e mak halu Fundu ida ne’e sustentavel.
Tanba ne’e alterasaun ba lei rua ne’e labele halakon objetivu no mekanismu gestaun no kontrole ba Fundu ida ne’e.
Ho osan Fundu Minarai nian mak ita bele investe iha saúde, edukasaun, agrikultura, bee moos, saneamentu públiku no área sira ne’ebé sei hasa’e dezenvolvimentu ekonómiku no sosial no kualidade vida ba Povu tomak.
Prezidente Repúblika sei matan moris neon-nain ba ita-nia rikusoin no husu Povu tomak atu tau matan lesuk ba oinsá ita gasta osan husi Fundu Minarai tanba Fundu ne’e mak garante Orsamentu Jeral Estadu nian, tinan-tinan.
Obrigadu!