iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, DILI, MUNISÍPIU, Uncategorized

ASEAN Iha Poténsia Ekonomia, Vantajen Ba TL Aposta

ASEAN Iha Poténsia Ekonomia, Vantajen Ba TL Aposta

Logotipu ASEAN. Imajen/Espesiál

DILI, 08 agostu 2019 (TATOLI)-Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Dionísio Babo Soares rekoñese katak ASEAN (Organizasaun Sudeste Aziátika-sigla inglés) iha poténsia ekonomia boot iha Ázia.

Ministru Negósius Estranjeirus no Kooperasaun,
Dionísio da Costa Babo Soares. Imajen/Antonio Gonçalves

“ASEAN agora selebra 52 anos, agora daudaun ASEAN nian ekonomia kategoria merkadu ida boot, agora daudaun ne’e ASEAN sai hanesan poténsia ekonomia númeru tolu boot iha Ázia; primeiru Xina, segundu Japaun, tuir kedas ho ASEAN,” rekoñese Ministru Dionísio Babo Soares perante profisionál komunikasaun sosiál sira iha Embaixada Tailándia, hafoin ramata partisipa selebrasaun aniversáriu ASEAN, kinta ne’e.

Governante ne’e afirma, iha tinan 50 mai ASEAN bele sai poténsia ekonomia boot liu iha mundu. “Serbisu halo hela daudaun, tanba ne’e mak ASEAN nia moto (lema) ba tinan ida ne’e dehan katak parseria ba sustentabilidade ou partnership for sustentability,” nia tenik.

Nune’e, ministru hateten, nasaun hotu tenke serbisu hamutuk dezenvolve hanesan pasu hanesan para depois bele fó konsentrasaun. “Fokus liu-ba dezenvolve ekonómiku tanba pás, estabilidade ne’e agora iha ona, agora presiza konsentra ba ekonomia hodi dezenvolve tanba iha tinan 50 mai mehi katak ASEAN sai poténsia ekonomia boot liu iha Ázia iha mundu sei realiza”.

Diplomata timoroan ne’e mós akresenta, ida ne’e vantajen ida ne’ebé di’ak tebetebes ba Timor-Leste, Timor-Leste tenke aposta makaas. “Mensajen importante mak ne’e, ba ita Timor, ita tenke halo esforsu hotu para espera katak iha fulan hirak mai hetan ona pronunsia ida husi fact finding Indonézia, husi son leaders ne’e ita atu bele sai membru ASEAN,” espera ministru.

“Sai membru ne’e importante tebetebes, tanba ho merkadu ida ohin ha’u dehan ne’e fó poténsia ekonomia kategoria merkadu ida boot, ne’e se ita uza halo didi’ak ita timoroan sira, ita halo dezenvolvimentu iha ita-nia rai, halo pás, estabilidade; labele estraga malu konsentra ba dezenvolvimentu, ita sei hetan barak husi ASEAN, ne’e hotu la’ós de’it husi ita-nia mina rai tasi nian, la’ós de’it husi ita-nia fabrika sira ita atu halo, fabrika semente ho investimentu sira seluk ,” nia konsidera.

Ministru Dionísio Babo mós hateten, ita sei iha mós merkadu ida boot tebetebes para bele fa’an ita-nia sasán ba. “Ita bele manan osan barak, ita-nia ema sira bele ba serbisu iha ne’ebá, ita-nia dezenvolvimentu ekonomia, sira-nia relasaun setór privadu nian hamutuk ho sira mós sei la’o di’ak tebetebes, kampu traballu mós sei makaas tebetebes, ita prepara ona Timor, ita ko’alia prepara ona Timor ba ita-nia oan sira di’ak liu,”  konklui ministru.

 Jornalista : Nelia Fernandes

Editór      : Rafy Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!