
DILI, 7 agostu 2019 (TATOLI)—Espoza Prezidente Repúblika (PR), Cidália Nobre Guterres, simu labarik na’in 35 iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato, kuarta (7/8).
Espoza PR simu labarik hirak ne’e ho objetivu atu rona sira-nia difikuldade hodi apoiu finanseiru no motiva labarik sira atu fila ba eskola.
Komunikadu ne’ebé TATOLI asesu hosi Mídia Prezidénsia Repúblika, ohin, hateten, labarik na’in 35 durante ne’e, Fórum Komunikasaun Juventude (FCJ-sigla portugés) Oratóriu Don Bosco mak toma atensaun. Labarik sira ne’e vítima hosi violénsia oioin ne’ebé mak ohin loron hela iha uma-mahon.
Hosi objetivu ne’e, inan-nasaun ofisiálmente apoiu labarik na’in 35, feto 25 no mane 10 hodi selu propinas eskola no uniforme.
Labarik sira ne’e mai hosi nível pre-primária to’o sekundária no mai hosi Munisípiu Ainaro, Ermera, Liquiçá (Tibar) no Dili. Entre labarik sira ne’e, balun hela iha uma mahon nu’udar vítima hosi violénsia sexuál no violénsia bazeia ba jéneru.
“Estadu nia devér atu asegura povu nia moris di’ak (bem estar), prinsipálmente labarik sira iha idade eskolár ne’ebé presiza tebes ita-nia tulun. Maski ha’u-nia gabinete laiha kbiit finansiál boot atu tau-matan ba imi, maibé importante mak ita hahú hamutuk programa ho re-integra fila- imi ba eskola, atu imi bele hetan oportunidade ba edukasuan, tanba ne’e imi-nia direitu fundamentál no aban bainrua imi bele sai ema ne’ebé iha koñesimentu no kapasidade atu kontribui ba ita-nia rain, Timor Leste,” tenik Cidália.
Cidália mós hanoin inisiativa ki’ik ne’e ema no organizasuan sira ne’ebé iha kbiit boot bele banati tuir hodi fó resposta di’ak liu-tan ba labarik sira.
Inan-nasaun husu ba labarik sira atu iha vontade di’ak atu ba eskola, nune’e bele sai modelu ba labarik sira seluk iha futuru.
“Ha’u husu ba imi atu iha iha vontade di’ak atu ba eskola. Ne’e bele sai modelu atu motiva labarik sira seluk. Imi presiza disiplina iha imi-nia moris, buka apriende nafatin, hamtauk Maromak, respeita ema ne’ebé idade boot liu inklui inan-aman, respeita imi nia-án rasik hodi evita involvimentu iha atividades ne’ebé la produtivu (ransu livre /pergaulan bebas) ne’ebé bele estraga imi-nia futuru. Presiza buka atividade kriativa atu habelar imi-nia talentu no hariku imi-nia án ho hanoin katak futuru rai ne’e iha imi-nia liman nune’e imi tenke forti atu hateke ba oin no keta haluha imi-nia dezisaun oras ida, sei iha impaktu naruk ba vida tomak,” espoza PR subliña.
Iha programa ida ne’e, Graciana (tinan 14) agradese ba inan-nasaun ne’ebé apoiu ona hodi kontinua eskola, tanba ne’e sira sei esforsu hodi hetan rezultadu. Hanesan estudante iha eskola vokasionál iha área mekánika, ba futuru hakarak sai ofisina, maski feto.
“Ha’u agradese tebes inan-nasaun tanba apoiu ona ami atu fila fali ba eskola. Ha’u hakarak sai matenek hodi kontribui ba nasaun no ajuda inan-aman no sai sidadaun ida forte iha Timor-Leste,” Graciana hateten.
Partisipa iha soru-mutu ne’e mak Diretór Nasional Fundasaun Oratóriu Don Bosco, Damiaun Pereira ho estrutura. FCJ nu’udar organizasaun sosidade sivíl ida ne’ebé fó atensaun hodi halibur labarik vítima hosi violénsia bazeia ba jéneru, violénsia sexuál /insestu no abandonada, hosi idade 0 to’o 18.
FCJ hamrik iha tinan 1997 ho progaram inísiu tau-matan ba labarik abandonadu sira (anak jalanan), to’o ohin loron, tau-matan ba labarik sira iha uma mahon, oferese edukasaun naun-formál ba vítima ne’ebé labele asesu ba edukasaun formál.
Jornalista: Cipriano Colo
Editór: Xisto Freitas













