iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, JUSTISA, LIQUIÇÁ, POLÍTIKA

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (VI)

Rai-Hún Mutin Sa’e Dadaun Ona..! (VI)

DILI, 22 juñu 2019 (TATOLI)—Tan la tahan hela iha igreja laran, ha’u halai sai ba hela iha fatin seluk. Iha li’ur, ha’u haree, mate-isin barak toba namkari hale’u igreja no padre nia uma. Bainhira ha’u sai hosi padre nia uma, ha’u hakat liu mate-isin barak. Mate-isin balun ha’u koñese no barak mak ha’u la koñese (Sobrevivente Masakre Liquiçá, Julieta Jesuirina dos Santos).

Iha lorokraik ne’ebá, tersa (06 abríl 1999) tuku 18.00, loromatan helik-án no mout iha Foho Ramelau nia kadunan. Lalehan iha Foho Ramelau tutun ne’ebá, nia kór muda-án sai mean hanesan raan matak. Lalehan triste. Lalehan tanis. Lalehan halerik. Foho Ramelau mós oin triste no tanis halerik. Foho Ramelau hateke tuun ba timoroan sira be ko’alia lian Tokodede iha Liquiçá ne’ebá, barak mak tanis halerik husu beran basuk atu salva netik sira hosi membru milísia sira-nia krueldade. Foho Ramelau lolo-liman atu hakuak hodi satan netik nia oan sira, maibé Foho Ramelau kbiit laek—liman laek no lian laek.

Vítima sira ne’ebé milísia sira hakanek no oho iha Masakre Igreja São João de Brito Liquiçá, 5-6 abríl 1999. Imajen espesiál

Membru Milísia Besi Merah Putih (BMP) kahur ho tropa klibur hosi Battalion 143-KODIM (Komando Distrik Militer) 1639, BRIMOB (Brigade Mobil, Pasukan Khusus Kepolisian), no KORAMIL (Komando Rayon Militer) Liquiçá, tiru gás lakrimojenu ba igreja laran no membru milísia Besi Merah Putih tama ba igreja laran, tiru ema sira ne’ebé subar iha igreja laran ne’e ho taka-matan. Te-te-te-te…

“Sira tiru ema no taa ema hanesan oho balada sira. To’o ema foti-lima no rende ona mós, sira sei tiru no taa nafatin,” haktuir sasin-matan ida. “Mate-isin sira ne’e, membru militár Indonézia sira soe-tama ba kamioneta “HINO” neen (6) nia laran, lori ba fatin segredu ida ne’ebé to’o agora ema lahatene tuir.”

Masakre Igreja São João de Brito Liquiçá, hetan instrusaun hosi Bupati (Prezidente Munisípiu) Liquiçá, Leonito Martins, no Komandante Besi Merah Putih (BMP), Manuel Sousa, no iha igreja oin Sarjentu Tomé Diogo mak fó órden ba milísia sira hodi tiru no oho timoroan maluk hanesan oho balada fuik. Mate namkari na’in laek. Raan suli. Matan-ween fakar. Maizumenus ema neen nulu (60) to’o atus ida (100) hosi populasaun sivíl sira ne’ebé refujia iha Igreja São João de Brito mak hetan oho hosi milísia Besi Merah Putih (BMP).

Vítima sira ne’ebé milísia sira hakanek no oho iha Masakre Igreja São João de Brito Liquiçá, 5-6 abríl 1999. Imajen espesiál

Karik, Foho Matebian-Ramelau-Kablaki be lulik, la lulik ona hodi salva povu Timor Lorosa’e ne’e sai mate mohu? Oinsá mak timoroan sira manán ukun rasik-án, se Foho Matebian-Ramelau-Kablaki taka matan ba nia oan sira? Iha prizaun laran, iha Salemba-Jakarta-Indonézia ne’ebá, luta-na’in no Komandante FALINTIL, Kay Rala Xanana Gusmão halerik ba lulik rai Timor Lorosa’e atu tau matan ba timoroan sira ne’ebé atu mate mohu hodi hakerek dadolin;

“Lulik Rai Timor Lorosa’e, hadeer to’ok ba!

Hodi haree ba raan, ne’ebé fakar beibeik ne’e.

Matebian sira, hadeer to’ok ba!

Hodi tanis uituan, ba ema barak ne’ebé mate beibeik ne’e.”

Lulik rai Timor Lorosa’e mós toba dukur, la hadeer hosi nia kadunan hodi haree ba raan sira ne’ebé sulin ba rai-rai. Matebian sira mós la hadeer hodi tanis ba timoroan sira ne’ebé mate beibeik ne’e. Hosi timoroan lubun ne’ebé subar iha igreja laran, labarik feto ida ne’ebé iha biban ne’ebá foin halo tinan sia (9), sai sasin-matan hodi haktuir ninia sasin iha Audiénsia Públika Nasionál temátika ho tema “Timor-Leste; Labarik ho Konflitu” ne’ebé Commissão Acolhimento Verdade e Reconciliação (CAVR) realiza iha loron 29-30 marsu 2004 liu-ba ne’e. Sobrevivente Masakre Liquiçá, Julieta Jesuirina dos Santos, haktuir;

Iha tempu Masakre Liquiçá, fulan abríl tinan 1999, ha’u foin mak halo tinan sia (9). Ha’u-nia inan ho ha’u, no mós ema seluk tan subar iha Igreja São João de Brito Liquiçá nia laran atu nune’e bele hasees-án hosi atake membru milísia sira nian.

Sobrevivente Masakre Liquiçá, Julieta Jesuirina dos Santos. Imajen espesiál

Ha’u-nia aman mai hamutuk ho ami iha igreja laran. Nia dehan ba ami katak membru milísia na’in rua, ida naran A (naran segredu) no ida seluk naran B (naran segredu) ne’ebé sai mós hanesan anggota KODIM (Komando Distrik Militer) 1639 nian, halo ameasa atu oho ha’u-nia aman.

Rona tiha ha’u-nia aman dehan milísia sira hakarak oho nia, ha’u la dehan buat ida ba nia. Nu’udar labarik ida ne’ebé ta’uk atu lakon aman ida, ha’u hahú tanis. Ha’u rona, ha’u-nia aman mós fó informasaun ne’e ba Pároku Parókia São João de Brito Liquiçá, Pe. Rafael dos Santos. Liu tiha ida ne’e, iha loron ne’e kedas, situasaun iha Liquiçá sai rungu-ranga. Laiha ema ida mak bele kontrola milísia sira.

Ha’u haree, milísia sira hahú la’o dadaun, la’o tuir dalan naruk, la’o hakbesik mai Igreja São João de Brito Liquiçá. Ha’u nia avó-mane ho ha’u sai hosi igreja laran ba fali uma. Ami na’in-rua ba subar hela iha belun Javaneza ida-nia uma, nia naran Mama Yanti. Iha subar fatin, ami rona ema hakilar no halerik.

Ha’u hanoin katak ema sira ne’ebé halerik dadaun ne’e, ema sira ne’ebé milísia sira oho dadaun. Ha’u-nia avó-mane ho ha’u halai fali ba padre Rafael nia rezidénsia (uma). Iha tempu ida ne’e, milísia sira hahú na’uk dadaun sasán iha uma hirak ne’ebé besik ami-nia uma. Padre Rafael hato’o ba polísia sira ne’ebé ronda (jaga) iha ne’ebá kona-ba saida mak mosu dadaun. Maibé, polísia dehan ba padre katak ida ne’e la’ós sira-nia responsabilidade. Milísia Besi Merah Putih (BMP) sira ne’e mai hosi Maubara. Maubara sai knuuk ba BMP iha altura ne’ebá.

Ha’u sei hanoin loloos, iha lorokraik, loron lima fulan abríl tinan 1999. Ema hirak ne’ebé atu halai ba ai-laran hakarak lori ha’u-nia aman ba ho sira. Tiu Jacinto, Xefe Suku Dato, hakarak ba ai-laran maibé ha’u-nia aman dehan ba nia atu lalika ba. Iha kalan ne’e, ami labele toba tanba militár ho milísia sira tiru kalan tomak.

Iha loron tuir fali mai, milísia hahú na’uk povu nia sasán. Sira mós hahú hamoe hodi dehan lia-aat ba ema hirak ne’ebé subar iha igreja laran. Tan la tahan hela iha igreja laran, nune’e ha’u halai ba hela iha fatin seluk. Iha li’ur ne’ebá, ha’u haree mate-isin barak toba namkari hale’u igreja. Iha Padre Rafael nia rezidénsia mós, ha’u haree, mate-isin latan ba mai. Bainhira ha’u sai hosi padre nia uma, ha’u hakat liu mate-isin barak. Iha mate-isin balun ne’ebé ha’u koñese sira-nia oin no mate-isin balun ha’u la koñese.

Militár ho milísia sira hahú foti mate-isin hirak ne’e ho militár nia kamioneta “HINO” hamutuk neen. Ha’u lahatene loos, sira lori mate-isin hirak ne’e ba ne’ebé. Ha’u halai maka’as no maka’as liu-tan, atu salva-án hosi krueldade no mate. Ha’u halai ba Bupati nia uma no hetan ema barak iha ne’ebá. Ha’u-nia família barak mak refujia iha Bupati nia uma maibé ha’u-nia aman no ema barak seluk tan milísia oho tiha ona iha igreja laran.

Iha loron ne’e kedas, ha’u husu ha’u-nia inan; “Ha’u-nia aman iha ne’ebé?” Ha’u-nia inan la hatán mai ha’u tanba nia hatene ona katak ha’u-nia aman mate tiha ona. Hosi Bupati nia uma, ha’u ho ema balun tan la’o tuir dadaun dalan ba Susteran PRR nia uma. Hosi ne’ebá, ami ba ami-nia uma atu bele foti netik sasán ruma maibé militár sira tiru hale’u  tiha ami, tan ne’e ami fila fali de’it ba Bupati nia uma.

Ihan lorokraik, loron 6 fulan abríl tinan 1999, militár ida naran C (naran segredu) ne’ebé hela iha Suku Lauhata, mai ami-nia uma. Nia tau farda no lori surik-naruk ida iha nia liman. Ha’u-nia família ho ha’u, ami tanis dadaun hela tanba ha’u-nia aman mate. Militár naran C (naran segredu) hakilar ha’u atu nonook no labele tanis hodi hateten katak; “Karik ha’u tanis la para, nia sei tesi tiha ha’u-nia kakorok.” Tanba de’it ta’uk, ha’u la tanis ona ba ha’u-nia aman nia mate ne’e. Hafoin ne’e, militár ne’e fila nonook lahatene nia atu ba ne’ebé.

Ha’u sei hanoin hela naran balun hosi ema sira ne’ebé militár no milísia sira oho iha tempu ne’ebá. Iha tempu ida ne’ebá, ha’u foin halo tinan sia (9). Sira ne’ebé ema oho hamutuk ho ha’u-nia aman Agostinho dos Santos maka hanesan: Herminio, Elídio, Laurindo, Mouzinho, Manuel Lisboa, Victor, Abrão, Asoko, tiu Jacinto (Xefe Suku Dato). Ha’u haree ha’u-nia aman toba latan hela iha igreja laran maibé ha’u lahatene loloos ema na’in hira mak mate iha loron 5 no 6 fulan abríl tinan 1999.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

Klik mós notísia iha kraik atu lee…
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-ii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iii/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-iv/
http://www.tatoli.tl/2019/06/rai-hun-mutin-sae-dadaun-ona-v/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!