iklan

EKONOMIA

Prezidente Timor GAP: Batalla Difisil Mak Ketan Tasi no Partisipasaun Asaun

Prezidente Timor GAP: Batalla Difisil Mak Ketan Tasi no Partisipasaun Asaun

Prezidente Timor GAP, EP, Francisco Monteiro. Imajen Egas Cristovão

DILI, 03 maiu 2019 (TATOLI) – Prezidente no Diretór Ezekutivu (CEO-sigla inglés) Timor Gás no Petróleu (Timor GAP) Empreza Públika, Francisco Monteiro, hatete Timor-Leste ultrapasa ona batalla difisil ba soberania Nasaun mak ketan tasik (fronteira marítima) no partisipasaun ba esplorasaun mina iha kampu Greater Sunrise.

“Ita-nia prosesu ne’e hanesan funu ida ne’ebé envolve batalla lubuk ida no batalla sira ne’e ita bele kategoria batalla ne’ebé imposivel ita liu tiha ona”, afirma nia ba TATOLI iha ninia servisu fatin andár 3 sentru supermerkadu Timor Plaza, sesta, (3/5).

Timor-Leste konklui ona prosesu sosa partisipasaun Greater Sunrise iha loron 16 fulan-abríl foin lalais ne’e iha Singapura, ho porsentu 56,56 nu’udar maioria partisipasaun hosi esplorasaun kampu mina greater sunrise.

“Ita agradese ba maun boot Xanana bele lori ita ultrapasa batalla sira ne’ebé ita bele karateriza imposivel, fronteira marítima ne’e batalla boot ida husi funu ida ne’ebé atu hetan ita-nia rikusoin ne’e”, katak tan.

Hodi hatutan: “Prinsipál liu mak batalla fronteira marítima konsege liu ona, ida mak kompra ita-nia partisipasaun. Conoco, Shell iha nia direitu tomak atu lakohi sai, mas ita halo maneira ultrapasa ida ne’e, imposivel sai posivel”.

Ho maioria partisipasaun, Francisco Monteiro dehan maske sei hasoru servisu lubun maibé ho konfiansa katak hirak ne’e fasil atu ultrapasa.

“Agora iha maioria ona, entaun bá oin ne’e ita ta’uk tan saida? Preokupa saida tan, serbisu sei barak, dezafiu sei barak, maibé ba ha’u ne’e la’ós batalla, iha la’ós imposivel ona no restu ne’e buat ida ne’ebé ita bele halo”, akresenta. “Ne’e sai sasukat ida dehan ita preparadu hela”.

Atubele atinje planu ne’ebé iha hodi lori prosesu dezenvolvimentu GS mai Timor-Leste, nia subliña ne’e responsabilidade kolejiál ba ema hotu no klaru katak Timor Gap iha nia parte no responsabilidade, Governu mós iha nia parte no povu mós iha nia parte.

“Tanba sá maka ha’u dehan ida ne’e?  Atu asegura pipeline mai iha ne’e la’ós Timor Gap nia responsabilidade de’it. Ita-nia povu iha Vikeke ne’ebá mós iha responsabilidade, oinsá maka halo situasaun ne’ebé hakmatek atu ema bele fiar hodi lori mai”, katak tan.

“Sira iha Beasu liuliu tanba ne’e sei halo iha sira-nia rasik, entaun tenke nakloke ba prosesu ne’e no sira kolabora di’ak. Ita-nia maluk joven oan sira iha Beasu, Vikeke no Timór laran tomak ne’ebé orsida envolve iha laran tenke kontribui, hasa’e sira-nia skill hodi bele partisipa, entaun ne’e responsabilidade komún”.

Maioria partisipasaun ne’ebé atinje ona, mai hosi porsentu 30 hosi ConocoPhillips no porsentu 26,56 hosi Shell, daudaun Timor-Leste liuhosi Timor GAP ninia partisipasaun maioria ho porsentu 56,56. Kompañia Woodside partisipasaun porsentu 33, 44% no Osaka Gas porsentu 10.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!