DILI, 28 maiu 2019 (TATOLI) – Bankada opozisaun, FRETILIN (Frente Revolucionário de Timor-Leste Independente) submete rekerimentu ba meza Parlamentu Nasionál (PN) hodi husu Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak esplika prosesu legál kompaña Lighthouse Corporation hasoru Governu Timor-Leste iha Tribunál Supremu Victoria, Austrália.
Rekerimentu ne´e submete husi Vise Bankada Opozisaun FRETILIN, Aniceto Guterres liuhosi deklarasaun polítika iha plenária tersa ne’e.
“Ida ne’e posivelmente sei sai kompensasaun legál dahuluk ne’ebé boot liu iha ita-nia istória. Milliaun US$ 328 ne’e mais-de metade husi osan ne’ebé Timor-Leste uza hodi sosa partisipasaun iha Kampu Greater Sunrise husi kompañia Conoco Phillips no Shell. Montante osan ida ne’e la’ós kiik, tanba ne’e Primeiru-Ministru nia governu iha dever atu esplika mai Parlamentu Nasionál no ba povu tomak kona ba kazu ida ne’e,” tenik Vise Bankada Opozisaun.
Nia hatutan: “Ohin kedas ha´u submete rekerimentu atu husu debate ho Primeiru-Ministru, tuir artigu 151º Rejimentu Parlamentu Nasionál kona-ba asuntu Lighthouse no kona-ba transparénsia no akuntabilidade RAEOA ninian”.
Deputada Bankada FRETILIN, Nélia Soares reforsa, liga ho transparénsia no boa-governasaun iha V Lejislatura rekere atu nasaun ne’e bele di´ak liután ba oin.
“VIII Governu presiza haree nia prosesu kona-ba Lighthouse tanba ita iha esperénsia lubuk ida ne’ebé liu ona hanesan MDG (Milennium Development Goal), Portu Navál no seluk tan,” katak reprezentante povu ne´e.
Deputadu Bankada CNRT, Partrocínio Fernandes dos Reis hateten, informasaun ne’ebé Bankada FRETILIN foti mai de´it husi parte ida husi Austrália.
“Hau hein Bankada FRETILIN sei hetan informasaun didi´ak husi Governu Timor-Leste ninian para bele iha balansu informasaun, tanba ne’e iha kontestu Estadu Timor-Leste nian,” katak membru órgaun lejislativu ne´e.
Nia hatutan: “Ha´u hein Bankada FRETILIN la sai defensór ba kompañia estranjeiru hodi luta kontra Estadu Timor-Leste”.
Jornalista : Julia Chatarina
Editór : Rafy Belo