iklan

NASIONÁL, BAUCAU

Oho Ema Signifika Konsidera Ema-Nia Moris La Folin

Oho Ema Signifika Konsidera Ema-Nia Moris La Folin

Bispu Dioseze Baucau, Don Basílio do Nascimento

BAUCAU, 19 maiu 2019 (TATOLI)—Oho malu la rezolve problema. Akontesimentu ema oho malu iha Baucau ne’ebé rezulta ema ida mate no na’in rua seluk kanek no mós sunu sasán (kareta), halo ema hotu triste no sente hanesan ema-nia moris ne’e la folin. Katak, ida ne’e hanesan violénsia barata ne’ebé signifika halo violénsia tanba halo violénsia maibé laiha razaun.

“Akontesimentu sira ne’ebé ho violénsia ne’ebé konsikuénsia ema mate, buat hirak ne’e hotu mesak triste. Ba ita ema nia moris ne’e ita moris dala ida de’it. Buat ne’ebé lamenta mak ne’e. Ita sente uituan hanesan ema-nia moris ne’e la folin. Portugés  dehan violénsia barata ne’e katak halo violénsia tanba halo violénsia maibé laiha razaun. Mezmu nia iha razaun ruma mós, buat ida oho ne’e, la rezolve problema. Ha’u hanoin hirak ne’ebé lakon maibé ne’e mós hirak ne’ebé família iha. Hirak ne’e aban bainrua buka vingansa,” dehan Bispu Dioseze Baucau, Don Basílio do Nascimento, ba jornalista TATOLI liuhusi entrevista ekskluziva relasiona ho asuntu ema oho malu iha Baucau foin lalais ne’e, iha ninia rezidensia Uma-Lima Tirilolo, domingu (19/5/2019).

Don Basílio hatutan, agora iha independénsia ema hotu ko’alia pás no hakarak rai ida ne’e moris hakmatek maibé situasaun sira hanesan ne’e, halo ema triste. La’os de’it uma-kreda maibé naran sidadaun ida, naran timoroan ida sente triste. Tanba rai ida ne’e ba timoroan hotu no timoroan hotu ne’ebe moris iha Timor laran ne’e iha direitu ba felisidade, iha direitu atu hetan pás no iha direitu hakmatek iha uma laran.

Oinsá evita atu labele ekontese violénsia, Don Basílio hatán, igreja laiha polísia no  igreja labele halo lei maibé morlamente ema hirak ne’ebé halo violénsia ne’e mesak ema sarani ne’ebé hatene Maromak nia ukun fuan. Tuir loos ne’e, relijiaun fó naroman para sarani ida-idak hadi’a ida-idak nia moris tuir Jesus Kristu nia hanorin no tuir evanjellu. Agora buat ida oho, halo át ema ne’e la’os de’it Jesus Kristu nian maibé Maromak nia ukun fuan 10 ne’e iha ukun fuan lima dehan ida ne’e.

“Uma-kreda hanorin maibé uma-kreda laiha tribunál, uma-kreda laiha polísia, uma-kreda laiha autoridade kontrolu ne’e para dehan sé maka halo hanesan ne’e ba tama kadeia ka sé maka halo hanesan ne’e labele simu kominiaun. Ida ne’e de’it mós uma-kreda labele halo dezkomunga ba nia oan sira. Ne’e duni, buat ne’ebé uma-kreda husu ba sarani sira no ba relijioza hirak ne’e hotu (padre, bispu, katekista) dehan ita hanorin saida ba ita-nia uma-kreda,” nia Don Basílio haklaken.

Buat ida formasaun ne’e, tuir nia, la’os de’it hirak ne’ebé estuda sai amu-lulik no serbisu loos iha uma-kreda ne’e ninia kompeténsia, maibé sarani hotu-hotu iha sira-nia kompeténsia uza meiu ne’ebé sira iha liman ne’e, hodi bele hato’o naroman.

“Agora, buat ida sala ne’e konsekuénsia hosi ha’u-nia liberdade nian. Ha’u hatene hela Maromak nia ukun fuan maibé hau bele viola Maromak nia ukun fuan. Ha’u bele la simu. Se ha’u la simu ho konsiénsia, sala boot. Agora kuandu buat sira violénsia hanesan ne’e, buat ida sai uituan preokupasaun ba ha’u. Ema ne’e kuandu halo violénsia ne’e iha konsiénsia kona-ba violénsia ne’e ka ema hirak ne’e kuandu halo hanesan ne’e, sira lakon kompletamente lakon kontrolu,” bispu subliña.

Pastoralmente, nia tenik, iha Dioseze Baucau iha duni pastorál ba joven sira ne’e la’o tanba uma-kreda hato’o hanoin, hato’o dalan hirak ne’ebé pontu devista morál ne’e, ema ida-idak uza hodi hadi’a nia moris. Agora, ohin loron, formasaun hato’o maibé ohin loron ema iha liberdade atu hili. Se ba Maromka mós ema hili dalan atu nega Nia, satán prinsípiu sira ne’ebé uma-kreda hato’o mós bele nega.

“Edukasaun liberdade hahú uituan hosi disiplina. Primeiru, hahú disiplina hosi uma laran. Ohin loron buat lubuk ida antigamente (ha’u la dehan antigamente maka di’ak) maibé prinsípiu balun iha uma laran dehan hanesan ne’e, oras atu han hotu-hotu han iha meza. Ó bele sai maibé oras hanesan ne’e iha uma. Han hamutuk sei bele ko’alia ba malu entre inan-aman ho oan sira. Ohin loron buat hirak ne e hotu lakon,” Don Basílio haktuir.

Jornalista: Cancio Ximenes

Editór: Xisto Freitas

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!