DILI,(TATOLI) – Institutu Petróliu no Jeolojia (IPG-sigla portugues) halo estudu kona-ba rai halai husi pontu de vista no lala’ok jeolojia nian hodi buka tuir kauza husi dezastre jeolojia ne’ebé mak mosu ikus mai bainhira hahú halo konstrusaun no reabilitasaun ba infraestrutura rodoviáriu, nune’e identifika problema balun.
Liuhosi nota imprensa ne’ebé divulga husi institutu ne’e, bazeia ba estudu sira IPG konsidera katak dezastre jeolójiku hanesan rai halai ne’ebé mak akontese, la’ós kauza husi metodolojia, kualidade ou planeamentu ba konstrusaun estrada nian ou husi la halo estudu préviu ba prosesu konstrusaun infraestrutura hanesan estrada.
“Tuir dadus, tuir estudu no tuir koñesimentu jeolojia nian, IPG hare katak kauza prinsipál mai husi Timor Leste nia kompozisaun jeolojia, jeomorfolojia, tektónika no klima ne’e rasik”, refere nota husi IPG.
Autór husi estudu ne’e involve Espesialista iha Estrutura Jeolojia José Soares Nano, Espesialista iha tektónika no rai nakdoko Luis Teofilo da Costa no Responsavel Institutu Hélio Casimiro Guterres.
Ekipa ne’e rejista rai halai iha Auto-Estrada Covalima, Estrada diresaun Dili-Ainaro no Dili-Loes. Enkuantu diresaun Estrada Dili-Ainaro rai halai ona no indikasaun ba rai halai hamutuk pontu 26, la inklui parte sira ne’ebé mak sai husi estrada.
Estrada Dili-Loes, identifika rai halai ona no indikasaun ba rai halai hamutuk pontu 21, la inklui rai halai iha foho lolon ne’ebé jeólogu sira la konsege la’o to’o iha ne’ebá tanba asesu arriskadu tebes, no ikus liu iha Auto-Estrada, rai halai iha pontu ida no indikasaun ba rai halai iha fatin 4, liu-liu iha parte ne’ebé mak halo eskavasaun, husi área Beco ba diresaun Debos.
“IPG sempre ho kontinuidade no tau atensaun hodi halo observasaun direta no indireta ba prosesu konstrusaun sira, dezde prosesu alargamentu no prosesu eskavasaun ba rai no fatuk sira husi estrada”, deskreve prizaun IPG nian iha komunikadu ne’e.
Ba atividade konstrusaun infraestrutura rodoviária nian, institutu ne’e alem de halo servisu investigativu ba jeolojia, halo mós observasaun kontinua no tau konsiderasaun aas no fó importánsia boot ba lala’ok jeolojia, rejistu diferente tipu rai no fatuk (litolojia) iha área konstrusaun, no efeitu transsendentes ne’ebé mak mai husi natureza rasik, hanesan Rai Nakdoko no Sismu, tempu udan naruk no bot.
Estudu sira ne’e mós IPG halo kona ba estrutura rai nian, hahú husi inklinasaun foho (jeomorfolojia) sira iha estradas ninin, Mota oan sira (linhas de Agua), basia bee nian (water basin/bacia hidrológica), fratura sira ne’ebé rejistadu iha fatuk ou rai no prosesu tektóniku jeolojia Timor Leste nian.
“IPG la tau importánsia ba metodolojia de konstrusaun ou kualidade de traballu estrada nian, tanba iha parte balun, IPG konsidera ida nee la’ós sai fatór determinante ba dezastre sira ne’ebé mak akontese ona no sei akontese”, refere tan.
Nune’e jeologu justifika katak, kondisaun ne’ebé fó impaktu ba rai halai mak kondisaun absorsaun/infiltrasaun no eskoamentu espesialmente iha foho lolon sira ne’ebé iha konstrusaun estrada.
“Ho kondisaun hirak ne’e institutu konklui katak, hare ba rai ne’ebé aprezenta ho karater la’os rezistente, fásil atu absorve bee hodi sai rai tahu, no fatuk ho kondisaun nakfera/fraturadu fasilmente atu hetan infiltrasaun no transportasaun husi bee ne’ebé sulin iha foho lolon. Rai no fatuk sira ne’ebé hetan transportasaun husi bee ne’ebé mak sulin iha foho lolon, too ikus mai ita hotu observa no klasifika hanesan rai halai”, haktuir iha nota ne’e.
Hatutan tan: “Hare ba kauza sira ne’ebé jeólogu sira deskobre liu husi sira nia atividade investigasaun nian, institutu ho responsabilidade tomak husu ba ita hotu atu la’ós julga natureza, la’ós julga buat ne’ebé iha ona, la’ós mós halai husi realidade jeolójika no natureza ida ne’e, maibé husu atu ita hotu, tantu tékniku, sientista, sivíl no na’i ulun sira, atu adapta ba realidade”.
Jornalista: Julia Chatarina
Editór: Francisco Simões