iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, EDUKASAUN, JUSTISA, DEFEZA, DILI, MUNISÍPIU

Seidauk Iha Dadus Fiksu Vítima Krime Pasadu

Seidauk Iha Dadus Fiksu Vítima Krime Pasadu

Asosiasaun Sobrevivente 1974-1999 hasai foto hamutuk ho ekipa CNC. Foto TATOLI: Rafy Belo

DILI, (TATOLI)-Asosiasaun Sobrevivente 1974-1999 ho CNC (Sentru Nasionál Chega-sigla Portugés), ohin,  iha salaun enkontru CNC, Balide-Dili, asina nota entendimentu, hodi sai parseria atu implementa programa, planu no atividade sira, inkluzivamente Asosiasaun Sobrevivente nian.

Diretór Ezekutivu CNC, Hugo Maria Fernandes, hateten katak, substánsia husi asinatura ne’e atu fó apoiu ba funsionamentu Asosiasaun Vítima nian no dezenvolve, dezeña ho ezekuta programa hamutuk ho Asosiasaun Vítima sira, liuliu atu tau-matan ba sobrevivente sira, oinsá mak dignifika vítima sobrevivente husi pasadu sira, fó onra ba sira, rekoñesimentu.

 “Sobrevivente pasadu sira ne’e lori hela memória pasadu iha aspetu seluk hanesan moras fizikamente, psikolojikamente no mós tanba krime pasadu ne’e sira lakon tiha kbiit atu sustenta moris rasik ho família”, hateten Diretor Ezekutivu CNC, Hugo Fernandes.

CNC ho Asosiasaun Sobrevivente presiza halo kooperasaun atu  oinsá fó apoiu ba sobrevivente sira adekuadu no iha maneira ne’ebé sustentável.

Dadus vítima sobrevivente ne’ebé seidauk kompletu, Diretór Hugo Fernandes haktuir katak iha tinan kotuk iha ekipa traballu tolu mak estabelese ona hodi haree ba ema lakon. Segundu, liga ba siklu sosiál ne’ebé mak tau-matan ba sobrevivente sira ne’ebé mak iha problema ho sira-nia psikolojikamente; mentál. Terseiru mak kona-ba fundu solidariedade.

“Durante ne’e, ita hatene kada instituisaun ida-idak rejistu nia membru sira, iha NGO sira ho baze dadus ketak, iha organizasaun rezisténsia ho baze dadus ketak, Asosiasaun Vítima  baze dadus ketak ho rejistu ketak; la iha baze dadus únika ida ne’ebé mak akumula organizasaun sira ne’e nia númeru.

Nia  informa, iha tinan ne’e, fulan rua kotuk serbisu hamutuk ho Asosiasaun Vítima, sosiedade sivíl sira, veteranu, konsege estabelese formuláriu úniku ida ne’ebé mak sei halo rejistu para hatene loloos sobrevivente ida ne’e vulneravel; iha aspetu saida? Saúde mentál ka? Saúde fízika ou ekonomikamente nia labele sobrevive?

“Entaun ita foin mak aseita hamutuk formuláriu úniku ida ne’ebé mak agora sei fahe ba organizasaun hotu; sira sei rejistu fali sira-nia membru sira, depois lori mai Sentru Chega ita estabelese baze dadus úniku ida”.

“Ha’u hanoin ida ne’e sei han tempu para depois hothotu rekolla tanba organizasaun ida-idak iha nia baze dadus ketak ho formatu ketaketak. Ida ne’ebé ita estabelese ona ne’e akumula formatu ne’ebé mak organizasaun ida-idak iha para depois ita hatene loloos ema na’in hira mak sobrevivente? Na’in hira mak vulenerável liu, iha aspetu tolu; saúde mentál, saúde fíziku ho aspetu ekonomikamente ne’e na’in hira loloos. Entaun, ida ne’e mak depois ita bele fó, introdús programa, atividade ne’ebé mak ho maneira sustentável”, reforsa Diretór CNC, Hugo Fernandes.

Hugo Fernandes, espera katak, ho kooperasaun ho Asosiasaun Vítima, mínimu iha ona baze dadus la’o, rejistu komesa tama.

Iha fatin hanesan, Prezidente Asosiasaun Vítima 1974-1999, Eugénia Neves da Costa agradese ba CNC tanba bele disponibiliza fatin ida ba sira hodi sira bele dinamiza sira-nia atividade sira.

Prezidente Eugénia Neves da Costa dehan mós, prinsípiu Asosiasaun Vítima mak dignifika ema hotu sai sidadaun ne’ebé dignu iha família no sosiedade.

“Husu mós ba Sentru CNC ho nia komitiva tomak atu sólidu, onestu, unidu para buat rua ne’e la’o hamutuk atu atinje mehi ne’ebé uluk kedas CAVR (Komisaun Rekollamentu Lialoos no Rekonsiliasaun-sigla portugés) rekomenda, ikus mai hamosu relatóriu Chega; nafatin kaduka iha Parlamentu”.

“Ita espera katak iha futuru buat sira ne’e sei realiza, la’ós iha ita-nia tempu karik, sei akontese iha ita-nia oan, bei-oan sira katak ema hotu sei sai sidadaun ida ne’ebé dignu, justu no ser umanu iha sosiedade no família katak labele temi tan, ida ne’e serbisu no ida ne’e la serbisu. Se ida ne’e akontese, timoroan sei rai nafatin ódiu no vingansa, hahú ohin no to’o aban bainrua,”  hateten Eugénio Neves da Costa.

Prazu ba implementasaun nota atendimentu entre Asosiasaun Vítima no CNC mak tinan haat, 2019-2023. Enkuantu orsamentu previstu ba kooperasaun ne’e sijilu.

Sentru Chega fó espasu ida ba Asosiasaun Vítima atu hala’o nia funsaun nu’udar instituisaun ida nomós ho orsamentu para bele funsiona tanba bazea ba esénsia relatóriu Chega nian mak tau-matan ba sobrevivénsia, nune’e Sentru Chega tuir lei katak Asosiasaun Vítima ne’e parseiru estratéjiku.

Jornalista: Rafy Belo

Editór: Francisco Simões

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!