iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

Utilizasaun Duodésimu Implika Ba Dezenvolvimentu

Utilizasaun Duodésimu Implika Ba Dezenvolvimentu

Dosente Fakuldade Ekonomia no Jestaun Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fernando Baptista Anuno.

DILI, (TATOLI)-Dekanu Fakuldade Ekonomia no Jestaun Universidade Nasionál Timor Lorosa’e (UNTL), Fernando Baptista Anuno, hatete bazeia ba fenómenu situasaun polítika ne’ebé Timor-Leste hakat ne’e halo dezenvolvimentu ekonómiku diminui, signifika buat hotu hapara an tanba utilizasaun rejime duodesimál.

“Se utilizasaun duodésimu sei kontinua hanesan ne’e entaun la fó dalan ba atividade ou programa foun Governu nian tanba iha regra ezekusaun orsamentu duodésimu bazeia de’it ba atividade tuan, la fó dalan ba atividade foun mezmu ita iha ona planu asaun ne’ebé kada ministériu halo ona”, dosente ne’e afirma ohin iha Kampus Rezende.

Ekonomista ne’e fó ezemplu kona-ba bolsu estudu mantein nafatin proposta 2017 antes hakat liu ba eleisaun antesipada tanba programa ne’e kontinua de’it ida tuan no proposta ba bolsu estudu depois ida ne’e laiha ona.

Aleinde liga ba rejime duodesimál implika mós ba pagamentu projetu sira no iha tinan kotuk iha Orsamentu Jerál Estadu 2018 ho montante biliaun $1,2 atu halo pagamentu, mas infelizmente lá konsege halo hotu no iha tinan ne’e mantein ho duodésimu (janeiru-fevereiru).

“Ida ne’e sei implika nafatin ba atividade ekonomia”, katak.

Mestre universitáriu ne’e dehan ho uzu duodésimu ne’e nia efeitu maka iha 2018 fó ona atensaun ba emprezáriu sira atubele hatene sira-nia atividade ekonomia ne’ebé bele responde ba kreximentu ekonómiku nasionál, mas infelizmente hahú hapara sira-nia traballadór.

Ezemplu ida maka Aitula Fuel hapara nia atividade, iha empreza 90 resin ne’ebé maka hato’o ba SERVE atu taka no Kmanek Supermerkadu ne’ebé maka hapara nia traballadór sira no ida ne’e implika kedan kadeia valór ne’ebé nia efeitu ba kanál distribuisaun tanba Kmanek hanesan distribuidór ida liga ba agrikultór ne’ebé sira kontrata tanba lá konsege kontinua halo distribuisaun ba sira-nia produtu.

“Mas ba ita fó konfiansa nafatin ba polítiku sira atubele sai hanesan esperiénsia ida ba jere situasaun polítika atubele responde iha atividade hotu. Situasaun ekonomia agora tun ba beibeik tanba iha prátika komesa hatudu operadór ekonómiku sira komesa halerik ba impase polítika”.

Enkuantu iha Governu Konstitusionál Daualuk kontinua polítika hodi bele responde nafatin mákina Estadu hodi hatán ba situasaun país nian.

Relasiona ho kreximentu ekonómiku rai-laran dosente ne’e dehan sasukat ida importante maka rendimentu no ida ne’e mai husi verba orsamentál ne’ebé akomula husi reseita doméstika no petrolífera no ida ne’ebé prinsipál mak husi Mina-Rai nian.

“Bainhira fonte prinsipál mak orsamentu ne’e implika kedan ba kerximentu ekonómiku. Kreximentu ekonómiku sa’e tanba sasukat ne’e osan kuandu sai no tama ne’e oinsá, kuandu sai bebeik laiha retornu ne’e implika kedan no situasaun ne’e implika duni ita-nia kreximentu ekonómiku”.

Hatutan kreximentu ekonómiku nasaun ne’e implika kedan iha tinan rua ikus ne’e dezde 2017 to’o ohin loron tanba ne’e espetativa ba impase polítika kontinua ou la’e ne’e hein de’it.

Entretantu Timor-Leste iha tinan kotuk utiliza duodésimu durante fulan sia no ba tinan ne’e kontinua ba fulan rua iha janeiru no fevereiru nia laran.

Iha parte seluk Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, ohin (Kinta-red) ne’e iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, promulga ona Dekretu Parlamentu Nasionál Nú. 5/V kona-ba orsamentu jerál Estadu (OJE) 2019 ne’ebé antes ne’e hetan reapresiasaun hosi Parlamentu Nasionál.

Prezidente Repúblika simu reapresiasaun OJE 2019 hosi Parlamentu Nasionál iha 1 Fevereiru 2019 ho montante biliaun $1.482 hosi proposta inísiu biliaun $2.1.

Iha reapresiasaun ba OJE refere, hasai tiha ona orsamentu ho montante millaun $650 ho razaun katak alokasaun ne’e kontempla ona iha Lei Atividade Petrolíferu (LAP).

Tuir informasaun ofisiál ne’ebé Ajénsia Tatoli asesu hosi Mídia Prezidénsia Repúblika katak promulgasaun ne’e bele fó sai de’it liuhusi komunikadu imprensa no la obrigatóriu tenke fó sai hosi konferénsia ba imprensa.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!