iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

Fundu Mina-Rai Timor-Leste Biliaun 15.80

Fundu Mina-Rai Timor-Leste Biliaun 15.80

Vise-Governadór BCTL, Venancio Alves Maria. Imajen Tatoli/António Gonçalves

DILI (TATOLI)—Relatóriu trimestrál ne’ebé termina iha 31 Dezembru 2018 hatudu katak Fundu Mina-Rai Timor-Leste tun (défisit) ba biliaun $15,80 kompara ho fin trimestre dahuluk biliaun $17,16.

Akontese défisit tanba BSTL (Bank Sentrál Timor-Leste) halo ona transferénsia totál millaun $982,5 ba orsamentu Estadu nó mós fatór merkadu en termu rendimentu fiksu no asaun monu ba millaun $735,69.

Vise Governadór Banku Sentrál Timor-Leste (BSTL), Venancio Alves Maria, esplika défisit ne’e mudansa iha merkadu.

“Ita labele kontra merkadu,  ita labele halo buat ida atu hapara. Fatór ida maka tinan ida ne’e ita halo transferénsia totál millaun $982”, Venancio informa ohin iha konferénsia imprensa iha edifísiu BSTL sobre relatóriu trimestrál Fundu Mina-Rai nian.

Enkuantu fatór ida determinante liu maka valór merkadu tinan ida ne’e monu nune’e rezultadu mudansa kambiál -42.96 no valór iha merkadu finanseiru -$735,69.

“Totál fundu iha trimestre ne’e, referénsia (benchmark) -2,98% kontribui husi rendimentu fiksu sei pozitivu nafatin mas 0,67% de’it katak mezmu rendimentu fiksu pozitivu mós nia laiha mudansa maka’as. Asaun merkadu internasionál monu 8,71% ne’e kauza husi fatór merkadu sira”, katak.

Kompara ho relatóriu trimestrál outubru-dezembru 2018 ne’ebé BSTL fó sai, totál reseita ne’ebé simu hamutuk millaun $178,75 ne’ebé kompostu husi kontribuisaun kontribuinte sira ba fundu hamutuk millaun $94,96 no pagamentu ba realeza ne’ebé simu husi Autoridade Nasionál Petróleu (ANP) millaun $83,79.

“Osan líkidu ne’ebé sai husi fundu durante trimestre ne’e hamutuk millaun $774,70 kompostu husi millaun $772,5 transfere ba orsamentu Estadu iha trimestre ikus nian no millaun $2,20 kobre kustu jestaun nian”, Venancio dehan.

Hatutan rendimentu en termu portafóliu iha períodu ne’e hatudu -4,08% kompara ho nia referénsia (benchmark) 4,24%.

Venancio afirma mós relatóriu kona-ba prejuizu (lakon) ka manán iha períodu ne’e millaun -694,85 no hahú husi Janeiru mai to’o Dezembru tinan kotuk millaun -459,92.

Iha fatin hanesan, ofisiál Investimentu BSTL, Agostinho Maia, reforsa dezempeñu investimentu iha trimestre ne’e ladún di’ak tanba rezulta husi fatór balun mak merkadu daudaun ne’e iha faze tranzisaun husi ambiente ne’ebé ho taxa juru ki’ik ba boot.

Depois krize finanseira globál Banku Sentrál boot sira uza polítika atu hamoris fali atividade ekonomia tinan sanulu liubá liuhusi balun hatún taxa de juru ne’e ba tiha zero no balun uza programa seluk sosa asaun iha merkadu entaun iha tinan ikus ne’e bainhira ekonomia di’ak sira normaliza fali polítika monetária liuhusi hasa’e taxa juru no balun hapara programa sosa asaun iha merkadu, nune’e hamenus líkidu iha merkadu hodi rezulta ba asaun sira ne’ebé Timor-Leste investe ba.

Fatór seluk mak jeopolítika globál liuliu iha área negósiu nia tanba iha disputa komérsiu entre Xina ho Estadu Unidu Amérika ne’ebé to’o agora seidauk rezolve nune’e afeta tebes ba atividade ekonomia globál no iha parte seluk mak Brexit ne’ebé agora iha hela prosesu negosiasaun atu sai husi Uniaun Europeia no hamosu inserteza barak tebes no kontribui ba volatilidade merkadu durante trimestre ne’e.

“Ho fatór sira ne’e iha organizasaun barak liuliu Fundu Monetáriu Internasionál sira hatún ona projesaun ba kreximentu ekonomia globál ba tinan hira oin mai no eventu sira ne’e afeta maka’as tanba ne’e tinan rua oin mai (projesaun) sei rezulta kreximentu ekonómiku globál ne’ebé ki’ik. Ita espera Banku Sentrál sira sei responde ba volatilidade merkadu hodi kuída sira-nia polítika monetária no inserteza polítika sira ne’e, espera ba tempu oin bele hetan solusaun nune’e merkadu bele estavel fali”.

Entretantu hanesan informasaun, Governu Konstitusionál VIII aprezenta iha loron 27 fulan-agostu tinan 2018, iha Parlamentu Nasionál Orsamentu Jerál Estadu (OJE) nian ba tinan fiskál 2018 fahe ba faze tolu ne’ebé la hanesan: faze dahuluk, relasiona ba períodu tempu husi fulan-Janeiru to’o fulan-Juñu tinan 2018, iha ne’ebé Governu konstitusionál VII ezekuta ona, iha rejime duodesimál, ho totál despeza ida ne’ebé rejista maka USD millaun 402,100; faze daruak nian, relasiona ho períodu husi fulan-Jullu to’o fulan-Agostu tinan 2018, iha ne’ebé Governu Konstitusionál VIII kontinua asegura ezekusaun despeza públika iha rejime duodesimál, iha ona situasaun krítika tezouraria nian, ho saldu iha loron 10 fulan-agostu maka USD millaun 20 hodi haree ba despeza daudaun ne’e nian ne’ebé labele adia hamutuk besik dolar amerikanu millaun 30 kada fulan; faze datoluk, relasiona ho períodu husi fulan-Setembru to’o fulan-Dezembru tinan 2018, ho despeza ne’ebé prevee ona to’o tinan fiskál ne’e nia rohan, tau iha orsamentu osan hamutuk USD millaun 715,500.

OJE ne’e inklui reseita no despeza sira ne’ebé mak ezekuta ona durante tinan fiskál ne’ebé la’o hela nune’e despeza hirak ne’ebé Estadu sei hala’o to’o tinan ida-ne’e nia rohan atu asegura prestasaun beins no servisu públiku sira ba ita-nia sidadaun sira no kria kondisaun polítika no finanseira atubele fila-fali ba dalan dezenvolvimentu ekonómiku no sosiál iha país, liuhusi adota medida hirak ne’ebé dudu kreximentu ekonómiku.

Governu kalkula, to’o finál tinan fiskál ida-ne’e nia rohan bele hatama osan hamutuk USD millaun 1.279,6, hosi númeru ida-ne’e, USD millaun 984,8 maihusi realizasaun transferénsia Fundu Mina-Rai nian no USD millaun 188,8 maihusi reseita doméstika sira.

Iha Montante totál despeza nian, ne’ebé inklui montante husi empréstimu sira, ita prevee ona soma jerál ida iha kategoria oioin hamutuk USD millaun 1,279,6) ne’ebé fahe ba kategoria no montante sira hanesan tuirmai ne’e: USD millaun 200,312 ba saláriu no vensimentu; USD millaun 421,666 ba Beins no servisu sira; USD millaun 261,925 Transferénsia Públika sira; USD millaun 3,659 ba Kapitál Menór; USD millaun 392,037 ba Kapitál Dezenvolvimentu nian, ne’ebé inklui Fundu Infraestrutura no Empréstimu sira.

OJE tinan 2018 ne’ebé aprezenta poupansa ida hamutuk USD millaun 107,226 relasiona ho OJE tinan 2017 nian no poupansa ida hamutuk (USD 663) relasiona ho OJE tinan 2016 nian. Hatutan mós katak Governu hakarak atu “halo ho rigór hodi buka relasaun ida ne’ebé iha ekilíbriu entre kumprimentu ba ninia obrigasaun polítika, konstitusionál no legál sira, atu fó beins no servisu públiku sira ba sidadaun sira no kria ambiente favoravel ida hodi haforsa liután atividade ekonómika, no utilizasaun ita-nia povu nia rekursu finanseiru ho hanoin ne’ebé maka di’ak no loloos”. Tenik fila- fali mós katak Governu ida-ne’e la subar ninia ambisaun no objetivu atu fila-fali ba dalan kreximentu husi ita-nia ekonomia, ne’ebé seti netik tiha iha tempu balu, hodi atinje fila-fali kreximentu anuál ida hamutuk 7% kada tinan, hahú kedas ona husi tinan finanseiru oinmai ne’e.

Kompromisu Governu nian atu hamenus risku sira-ne’ebé baibain iha ligasaun ho investimentu públiku, hodi aposta ba beibeik iha efikásia, efisiénsia, promosaun poupansa, iha kombate hasoru desperdísiu, gasta osan arbiru de’it, despeza supérflua ka deznesesáriu sira, hodi kumpre objetivu atu aumenta reseita doméstika sira no hamenus dependénsia ba Fundu Mina-rai nian. Hatutan tan mós katak redusaun ida-ne’e labele akontese bainhira la iha investimentu iha kapitál umanu no la kontinua investe iha infraestrutura bázika sira, tranzversál no importante sira ba setór ekonomia nian hotu-hotu.

Antes ne’e Eis Ministru Planu no Finansa, Rui Augusto Gomes, hatete Governu Konstitusionál Dahituk halo ona transferénsia hamutuk millaun U$140. iha Maiu 2018 halo ona transferénsia millaun U$70 no Juñu mós iha transferénsia hamutuk millaun U$70.

Nia dehan durante ezekusaun orsamentu duodesimál nian iha Sétimu Governu tuir dadus utiliza ona osan hamutuk millaun U$403.

Iha sorin seluk Vise Governadór Banku Sentrál Timor-Leste, Venancio Alves Maria, hatete iha trimestre Outubru to’o Dezembru 2017 BSTL halo ona transferénsia millaun $343,80 husi Fundu ba Orsamentu Jerál Estadu nian.

“Iha Outubru ita transfere millaun 60, Novembru ita transfere no Dezembru ita transfere millaun 223.8. Totál millaun 343.8 iha trimestre ida ne’e, iha trimestre sira anteriór ne’e ita transfere millaun $735”.

Nune’e totál transferénsia iha tinan fiskál 2017 to’o fin trimestre ida ne’e millaun $1.078 mak transfere ona ba OJE nian. Ne’e kobre hotu ona ida ne’ebé aprova tiha ona iha Parlamentu Nasionál.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

http://www.tatoli.tl/2018/11/fundu-mina-rai-timor-leste-biliaun-1716/

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!