iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, INTERNASIONÁL, DILI, MUNISÍPIU

TL-Indonézia Asina Ona MoU Frekuénsia flight

TL-Indonézia Asina Ona MoU Frekuénsia flight

Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, ho ekipa halo konferénsia imprensa bainhira fila husi vizita iha Indonézia.

DILI (TATOLI)-Timor-Leste ho Repúblika Indonézia, foin lalais ne’e iha Jakarta (Indonézia) asina tan memorandu entendimentu ou memorandum of understanding (MoU) ida entre Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, no Ministru Transporte Repúblika Indonézia, Budy Karya Sumardi.

Ministru José Agostinho da Silva informa memorandu entendimentu sobre frekuénsia semo (flight) nian ne’ebé Timor-Leste iha mak husi 14 hasa’e ba 28, nune’e loke dalan ba kompañia aéreu sira seluk atu mai.

“Durante ne’e ita iha de’it frekuénsia fligth ne’e 14 hasa’e ba 28. Memorandu ne’e importante tebes no haree ba ita-nia presu tikete ne’ebé oras ne’e sai preokupasaun ba públiku. Ho asinatura ne’e signifika dalan nakloke ba prezensa airlines (kompañia aéreu) sira seluk iha Timor-Leste nune’e bele halo kompetisaun ba presu ne’ebé di’ak entre airlines sira”, José informa iha Aeroportu Nicolau Lobato hafoin ho ekipa fila mai Timor-Leste, ohin.

Ministru dehan durante ne’e iha de’it airlines tolu maka marka prezensa hanesan Sriwijaya, Nam Air ho Citilink no bazeia ba dinámika ne’ebé akontese iha Indonézia sira asina serbisu operasionál hamutuk entre operadór tolu no daudaun sai ida de’it.

Hatutan tanba Timor-Leste iha únika opsaun no tenke uza duni kompañia aérea ne’ebé iha maka ho asinatura ba dokumentu volume semo nian husi 14 hasa’e ba 28, entaun dalan nakloke ona ba operadór sira seluk atu mai.

Aleinde ne’e asina mós akordu ba dokumentu seluk kona-ba education and training in the field of transportation. Memorandu ida ne’e nia intensaun maka oinsá bele estabelese nu’udar baze ida ba formasaun no kapasitasaun iha área transporte nian ne’ebé kobre transporte terrestre, aéreu no Marítima.

“Katak iha futuru Governu Timor-Leste iha Ministériu Transporte no Komunikasaun (MTK) bele haruka nia funsionáriu sira para hetan formasaun iha Indonézia iha área tolu ne’e. Memorandu ida ne’e asina tiha ona iha pasadu, maibé nia durasaun tempu liu ona entaun ita presiza halo renovasaun”.

Enkuantu iha akordu sira seluk kona-ba aerospace ka delegation of air traffict services ne’ebé la konsege asina tanba iha parágrafu balun iha kontestu ne’e maka parte téknika husi Timor-Leste no Indonézia presiza haree kle’an liután husi MoU (memorandum of understanding) ida ne’e.

Akordu seluk mak kona-ba buska no salvamentu (Search And Rescue) no ida ne’e importante tebes tanba Timor-Leste tenke antesipa liuliu kona-ba transporte aéreu no marítima nian. Funsaun MoU ida ne’e importante atu sai baze, karik iha futuru maka akontese buat ruma no Indonézia mós iha vontade atubele ajuda no presiza mós iha futuru atu asina hamutuk ho Austrália.

“Jeográfikamente ita-nia nasaun iha nasaun boot rua nia leet no rekoñese ita seidauk iha kondisaun bainhira iha akontesimentu ruma ita iha atendimentu, tanba ne’e maka asina MoU ida ne’e importante tebes ba ita-nia movimentu transporte aéreu no marítima iha futuru”.

José Agostinho salienta dokumentu seluk ne’ebé presiza mós asina iha parte téknika nia mak kooperasaun entre metrolojia Timor-Leste ho BMKG (Badan Meteorologi, Klimatology, dan Geofisika) Indonézia nian.

Ida ne’e importante tebes liuliu ba área agrikultura no transporte aéreu no dokumentu ne’e asina tiha ona antes, mas Timor-Leste presiza iha akordu kona-ba implementasaun iha parte tékniku nian no ida ne’e nesesita elabora hodi formaliza bá oin.

Preokupasaun Públiku Sobre Presu Tikete

Ministru Transporte no Komunikasaun, José Agostinho da Silva, hato’o ba Ministru Transporte Repúblika Indonézia, Budy Karya Sumardi, sobre presu tikete ne’ebé sa’e no daudaun sai preokupasaun públiku no intervensaun husi ministru Indonézia oan ne’e katak situasaun ne’e la’ós akontese de’it iha Timór, maibé mós iha viajen doméstika iha Indonézia laran.

“Sira sei esforsu oinsá mak bele normaliza situasaun ida ne’e para labele fó todan ba ema ne’ebé halo viajen” ministru relata.

Iha okaziaun ne’e ekipa aprezenta mós sobre insidente ne’ebé akontese iha 15 dezembru 2018 no 7 Janeiru 2019 kona-ba aviaun Sriwijaya no Ministru Transporte Indonézia hatete katak ida ne’e akontese tanba razaun téknika no ekipa Timor-Leste sureje oinsá sira tau atensaun pró-ativa ba manutensaun aviaun nian nune’e asegura pasajeiru sira inklui pilotu no kru aviaun nian. “Sira subliña oinsá atu tau atensaun ba parte téknika nian”.

Haktuir Ministru Indonézia ne’e katak sei halo investigasaun ba insidente ne’ebé foin lalais ne’e akontese.

Ministru José Agostinho mós relata durante iha Indonézia ekipa mós halo vizita ba kompañia airbus Amérika ne’ebé maka nia baze iha Indonézia no kompañia refere mós iha kompromisu oinsá mak bele halo operasaun iha Timor-Leste. “Mas ne’e sira sei mai aprezenta sira-nia intensaun oinsá maka bele halo operasaun iha Timor-Leste”. Nune’e mós Trans Nusa mós iha interese hodi marka prezensa iha país ne’e.

José Agostinho salienta ba Governu Timor-Leste oinsá maka normaliza situasaun no liuhusi asinatura ba frekuénsia semo ne’e husi 14 ba 28 dalan nakloke ba empreza aérea hodi marka prezensa iha Timor-Leste liuhusi prosedimentu legál no normál  tuir regra ne’ebé vigora hodi nune’e halo atendimentu ba públiku no normaliza situasaun ne’ebé enfrenta sobre movimentu transporte aéreu nian.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!