iklan

JUSTISA, POLÍTIKA

Sidadaun 756 Kumpre Hela Pena Prizaun

Sidadaun 756 Kumpre Hela Pena Prizaun

Modelu prizaun. Imajen hosi google.

DILI, (TATOLI) – Tuir estatístika hosi Diresaun Nasionál Servisu Prizaun no Reinsersaun Sosiál, Ministériu Justisa, katak sidadaun rai-laran no estranjeiru hamutuk 756 maka kumpre hela prizaun preventiva no sentensa iha prizaun Bekora, Glenu, munisípiu Ermera no Kovalima.

Diretór Nasionál Servisu Prizaun no Reinsersaun Sosiál, Helder Cosme Marcal Belo, haktuir totál númeru ne’e dadur hamutuk 607. Hirak ne’e ho pena preventiva 169 no sentensa 438 maka kastigu iha prizaun Bekora. Glenu 109, dadur preventiva sia no sentensa 100, prizaun Suai hamutuk; dadur sentensa 40.

Hosi totál dadur ne’e mane hamutuk 737 no feto 19, iha komarka Bekora mane 605 no feto rua, komarka Glenu mane 92 no  feto 17, komarka Kovalima mane hamutuk 40.

Alende timoroan iha mos estranjeiru hamutuk 22 kompostu hosi sidadaun Indonézia 13, Filipina haat, Xina rua no Austrália ida.

“Dadur juvenil hamutuk 64 hosi idade 16 to’o 21 no dadur adultu hamutuk  692”, hatete Diretór ne’e ba TATOLI iha Ministériu Justisa Kaikoli, ohin.

Nia hatete komarka Bekora laiha ona espasu, tanba ne’e ba 2019, Ministériu Justisa sei koloka tan dadur  hosi Bekora ba Kovalima, tanba komarka refere bele akumula ema 120 maibe oras ne’e foin akumula 40.

“Ami sei sosa tan konjeladór ho kapasidade boot hodi rai hahan, tanba agora dadaun ho kapasidade kiik maibe depois  promulgasaun orsamentu ami sei prosesa liuhosi orsamentu  kapitál menor  hodi loke konkursu”, tenik.

Dezembru tinan kotuk, dadur hamutuk 23 maka tama komarka no 12  livre hodi fila ba sosidade. Diretór ne’e salienta dadur hirak ne’e inklui mós eis membru governu nain haat maka kumpre hela pena prizaun iha Bekora no Glenu; eis Sekretáriu Obras PúblikaS, Domingos Caeiro,  eis Sekretáriu Estadu Meiu Ambiente, Abílio Lima,  eis  Sekretáriu Estadu Institusionál, Francisco Borlaco no eis Ministru Edukasaun, João Cancio.

Prevensaun krime improtante duke kria prizaun barak hodi aumenta dadur sira, tanba ne’e Estadu kompostu hosi Governu, sosiadade sivíl, igreja no seluk tan iha papel atu halo edukasaun sívika  hodi halo prevensaun ba númeru  krime.

Governu, sosiadade sivíl, igreja Katólika no seluk tan oferese formasaun lian-inglés, kustura, vida ispirituál no seluk tan ba dadur sira ho objetivu rekupera sira nia mentalidade no kapasidade antes livre hodi fila hikas ba hela hamutuk ho sosidade.

“NGO Pradet fó hela formasaun lian-inglés, NGO ADS fó formasaun kona-ba sidadaun, NGO haburas komunidade kona-ba prevensaun HIV-SIDA  no NGO seluk tan, alende ne’e hosi igreja fó formasaun ba vida ispirituál buat hirak ne’e hotu parte ida hosi reinsersaun sosiál”, afirma.

Jornalista: Agapito dos Santos

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

One Comment

  1. Obrigadu ba publikasaun servisu prisionais iha Timor – Leste. Nafatin ho opinaun atu prevensaun krime iha Timor – Leste.

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!