iklan

NASIONÁL, EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

Hahú Ohin Supermerkadu Kmanek Utiliza Ona Plástiku Husi Ai-Farina

Hahú Ohin Supermerkadu Kmanek Utiliza Ona Plástiku Husi Ai-Farina

Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio de Amaral de Carvalho, na’in ba Kmanek Supermarket, Clarence Lim, iha lansamentu Plástiku husi ai-farina iha Timor Plaza. Foto/António Gonçalves.

DILI (TATOLI)-Sekretáriu Estadu Ambiente (SEA), Demétrio de Amaral de Carvalho, ohin halo ona lansamentu ba plástiku ne’ebé nia matéria prima husi ai-farina iha supermerkadu Kmanek. Nune’e hahú ohin saku plástiku ne’ebé baibain utiliza sei hasai husi loja ne’e.

“Sira halo esforsu iha kedan tinan kotuk halo importasaun ba plástiku ida non-konvensional, ninia matéria prima husi ai-farina no plástiku ne’e bele fila ba rai iha fulan tolu nia laran nia nabeen ona no tama ba natureza sei lafó impaktu ba ita-nia ambiente, pur tantu plástiku ida ne’e mekanizmu ida hodi substitui plástiku konvensionál ne’ebé poluida ita-nia ambiente”, Demétrio afirma ohin iha loja Kmanek iha Timor Plaza bainhira halo lansamentu ba plástiku ne’e.

Kona-ba loja seluk ne’ebé sei utiliza saku plástiku, eis deputadu ne’e relata tuir empreza na’in katak plástiku husi ai-farina ne’e importa ho kuantidade boot no sira bele fa’an fali ba loja seluk ne’ebé hakarak fó liman ba malu hodi proteje ambiente hodi distribui de’it maka plástiku ida uzu úniku ne’e.

“Se kliente sira sosa sasán iha ne’e (supermerkadu Kmanek) ida-idak fila no mai fali iha Kmanek ka loja seluk iha Dili laran hodi ita-boot sira-nia bote, hodi ita-boot sira-nia saku ne’ebé bele uza dalabarak ne’e ita-boot sira kontribui salva ita-nia ambiente”, katak.

Hatán sobre ema sira ne’ebé halo pikenike iha tasi-ibun no uza plástiku hodi so’e arbiru, iha kódigu penál artigu 215 to’o 221, ema ida ne’ebé poluida ambiente no ambiente ne’e fó impaktu ba vida seluk ne’e kategoria krime ambientál no ne’e bele iha sansaun multa até kastigu.

“Tanba ne’e autoridade kompetente sira hotu mai ita tau-matan atu haree ita-hotu nian asaun, ita espera ema hotu iha Dili sai na’in di’ak ba Dili, sai na’in di’ak ba Timor-Leste atu lahalo fo’er ita-nia ambiente liuliu hodi tan veneno ba ita-nia bee, ita-nia tasi, ikus mai ita maka sei han ikan, ita maka hemu bee fo’er sira no ita-nia saúde iha ita hotu nia liman rasik”.

Sekretáriu Estadu ne’e mós hatete iha dadeer ne’e hamutuk ho tékniku sira bá hamoos areia branka hafoin tinan foun ema bá pikenike halo fo’er tasi, maibé governante ne’e dehan beleza ida Maromak husik ne’e ba ema hotu, la’ós Governu, la’ós SEA nia de’it.

“Ema hotu tenke iha responsabilidade atu garante Dili sai ida saudavel, Dili ida saudavel ne’e la’ós di’ak de’it ba Governu, ba kada ida ne’ebé sai na’in ba Dili”.

Na’in ba Kmanek Supermarket, Clarence Lim, hatete ema uza plástiku mak barak, bainhira uza barak maka estraga ambiente liuliu ba iha tasi tanba ikan sira han fali plástiku ne’e aat ba sira no kuandu ema konsome entaun sai fali veneno ba ema nia isin.

“Entaun ita rasik mak fó veneno ba ita-nia an, tanba ne’e maka ita lakohi buat ne’e akontese, ami mai ho inisiativa ida hanesan ne’e. Bainhira kliente sira mai hola sasán ita fó plástiku ba sira signifika ita fó veneno ba sira, ne’ebé ita sente ladún di’ak, ita ho inisiativa ida plástiku halo husi ai-farina ne’e para fó tulun oinsá asegura ita-nia ambiente ho di’ak liután”.

Tanba ne’e empreza importa plástiku ne’ebé nia matéria prima husi ai-farina husi Bali ne’ebé prodús husi kompañia Avani no totál importasaun iha lansamentu dahuluk ne’e hamutuk millaun ida no sei hameno tan ona atu haruka mai.

“Ita ko’alia ona ho Governu para neineik ita hakarak prodús materiál ida ne’e iha rai-laran no ita la’ós de’it prodús ba cassava bag, maibé ita mós halo ba sedotan, nasi kotak ho buat seluk tan ne’ebé uza materiál hanesan ai-farina”.

Plástiku husi ai-farina ne’e sei fahe gratuita ba kliente sira bainhira sosa sasán maski nia presu karun liu plástiku baibain, maibé ida ne’e nu’udar kontribuisaun ida ba ambiente no motiva kliente sira katak buat ne’e di’ak hodi kuidadu liután ambiente.

Jornalista : Maria Auxiliadora

Editór : Manuel Pinto

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!