iklan

NASIONÁL

Governu ‘Kontinua’ Sosa Asaun ConocoPhillips

Governu ‘Kontinua’ Sosa Asaun ConocoPhillips

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak

DILI, (TATOLI) – Mesmu Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo, veta dekretu lei Parlamentu Nasionál (PN) nº 3/V, 1a alterasaun lei númeru 13/2005, 2 setembru, kona-ba atividade petrolífera, Governu iha alternativa atu tau verba sosa asaun Conocophillips iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2019.

Primeiru-Ministru (PM), Taur Matan Ruak, hateten desizaun ne’ebé Xefe Estadu foti ne’e nia kompeténsia, enkuantu parlamentu tenke estuda kona-ba kestaun ne’e maibé Governu iha alternativa seluk.

“Karik lei ne’e promulga, bele foti langsung (direta) iha fundu petrolíferu no investe, maibé ami sei hatama ba orsamentu, karik ida ne’e laiha dalan tanba Xefe Estadu nia kestaun tenke iha kontrolu Tribunál de Kontas, parlamentu no Prezidente Repúblika. Ami preparadu atu hatama ba orsamentu”, tenik iha kuarta ne’e.

Audisaun Reprezentante Espesiál Governu

Iha loron 27 setembru 2018 Reprezentante Espesiál Governu, Kay Rala Xanana Gusmão, asina akordu ida ho empreza petrolífera Conocophillips kona-ba partisipasaun iha join venture porsentu 30 ho valor milliaun $350,  ne’ebé hanesan direitu esplorasaun ba kampu mina iha área Greater Sunrise.

Iha loron 6 novembru, komisaun PN halo audisaun ho Reprezentante Espesiál ba negosiasaun Tasi Timor no hetan informasaun katak Estadu Timor-Leste tenke halo pagamentu to’o marsu 2019, maibé sei kuandu seidauk akontesse mak Estadu sei iha multa kada loron ba Conocophillips ho montante $49.000.

Nune’e husi audisaun ne’e, Xanana sujere atu halo alterasaun ba lei atividade petrolíferu ho razaun atu fasilita prosesu atividade petrolífera.

Husi sujestaun ne’e mosu projetu lei husi deputadu bankada governu sira no halo ajenda ba debate no votasaun iha plenária.

Parseiru Join venture Greater Sunrise nia mak Woodside (operadora) ho partispasaun porsentu 33,4, Conocophillips porsentu 30, Shell posentu 26,6 no Osaka Gas pursentu 10.

Foin lais ne’e, Reprezentante Espesiál Governu, Xanana Gusmão, ho empreza petrolífera Shell asina tan akordu sosa no faan partisipasaun asaun empreza ne’e porsentu 26,6 ho montante milliaun 300.

Nune’e, bainhira Estadu Timor-Leste halo ona pagamentu ba akordu rua ne’e, mak sei iha partisipasaun porsentu 56,6 iha konsórsiu esplorasaun mina iha kampu Greater Sunrise.

 Projetu Lei Passa Ho Maioria

Iha reuniaun plenária estraordinária loron 14 novembru 2018, maske hetan krítika maka’as husi deputadu opozisaun sira (FRETILIN no PD), maibé projetu lei ne’e pasa ho votu a favor 37, kontra 22 no abstensaun 0.

Projetu lei ne’e kontein husi artigu tolu ne’ebé, artigu 1o relativu ho objetu determina lei 1a alterasaun ba lei n.o 13/2005, 2 de setembru, artigu 2 o estabelese redasaun foun husi artigu 22 o lei n.o 13/2005 ne’ebé viza altera no artigu 3 o, estipula entrada vigór iha loron tuir mai bainhira halo publikasaun no redusaun efeitu iha 27 setembru 2018.

Alterasaun konkretu iha proposta ba artigu 22 o lei n.o 13/2005 lei atividade petrolífera mak prevee la’ós de’it ba partisipasaun Estadu Timor-Leste iha operasaun petrolífera, mas ema koletiva públika timoroan ne’ebé hakarak direitamente liuhosi entidade seluk totalmente kontrola husi ema koletiva públika rasik.

Nune’e mós limite porsentu 20 ba partisipasaun operasaun petrolífera sira, aplikavel ba kazu iha partisipasaun ne’ebé rezulta trazasaun komersiál ida ou ajudikasaun iha termu lei.

Ikus liu, kontratu hotu atu permite partisipasaun iha operasaun petrolífera sira no relativu ba kondusaun despeza operasaun, maibé hasai fiskalizasaun prévia husi Tribunál Kontas husi Tribunál Superior Administrativu, Fiskál no Kontas.

Veta Dekretu Parlamentu

PR veta dekretu lei ne’e ho razaun atu evita polítika no regra investimentu labele esessivu liu, tanba de’it atividade sira, inklui operasaun petrolífera ne’ebé rekere investimentu diretu husi osan Fundu Minerai.

“Dekretu ida ne’e karik promulga, ninia implikasaun mak sei kria konfuzaun no halo konke ita bele lakon klareza no sei la hatene distingue ona kona-bá saida mak ativu finanseiru no ativu rikusoin-sira seluk, maske Lei Fundu Minarai hakerek klaru tiha ona”, tenik Lú-Oló.

Nune’e mós, tuir Xefe Estadu karik dekretu ne’e promulga, signifika fó lisensa atu duplika meiu atu bele hetan finansiamentu ba operasaun petrolífera sira ka operasaun seluk, katak foti osan diretamente husi Fundu Minarai ka liuhusi Orsamentu Jerál Estadu (OJE).

Jornalista: Julia Chatarina

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!