iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Masakre Santa Kruz Nu’udar Pontu Nakfilak Ba Ukun Rasik Án

Masakre Santa Kruz Nu’udar Pontu Nakfilak Ba Ukun Rasik Án

Diretór CNC, Hugo Fernandes, halo nia intervensaun iha Komemorasaun Masakre Santa Kruz ba dala 27. Imajen Ajénsia Tatoli/Xisto Freitas

DILI (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Sentru Nasionál CHEGA (CNC-sigla portugés), Hugo Fernandes, hateten, tuir relatóriu CHEGA, Masakre Santa Kruz 1991 nu’udar pontu nakfilak iha timoroan sira nia luta ba ukun rasik án.

“Masakre Santa Kruz nu’udar permanentemente no signifikante monu ba komunidade internasionál hodi tau-matan ba timoroan sira nia luta,” Hugo dehan liuhusi ninia intervensaun iha komemorasaun Masakre Santa Kruz ba dala 27 iha Semitériu Santa Kruz, segunda ne’e.

Nia haktuir, masakre ne’e, muda komunidade internasionál nia persepsaun tanba durante ne’e sira (komunidade internasionál) la fiar katak timoroan moris iha opresaun nia okos.

Hugo hatutan, akontesementu refere  susar tebes ba Indonézia atu ignora iha komunidade internasionál nia oin katak durante sira nia okupasaun to’o iha tinan 1991, povu Timor no Juventude Loriku Aswain hetan kastigu, mate no kanek.

“Eventu eroiku hosi Juventude Loriku Aswain ne’e mós hatudu momoos ba mundu katak Juventude Loriku Aswain sira maka halo nakfilak tiha kampaña Indonézia nian ne’ebé hateten katak Indonézia konsege manán juventude sira nia konsiénsia no fuan,” nia subliña.

Nia salienta katak Masakre Santa Kruz maka hahú transformasaum movimentu rezisténsia ba ukun rasik án hosi gerilla ba kampaña diplomásia, ne’ebé hetan apoiu boot hosi Grupu Rezisténsia Estudantil ne’ebé harii iha Timor laran no iha Indonézia nomós mobiliza solidariedade internasionál ba Timor nia luta.

Iha biban ne’e, Hugo dehan, sei iha traballu kaza boot ba Estadu Timor no Indonézia kona-ba relatóriu Komisaun Akollimentu Verdade no Rekonsiliasaun (CAVR-sigla portugés) no Komisaun Verdade no Amizade (CVA-sigla portugés) ne’ebé rekomenda ba Governu Indonézia no Governu Timor atu harii Komisaun ba ema lakon, maibé tinan sanulu ona Governu rua ne’e seidauk book-án atu harii Komiusan refere.

“Timoroan sira liu-liu mate restu no família sira nia nia konsiénsia lakon. To’o ohin loron família sira buka hela oan sira nia paradeiru. Husu ba Governu no Estadu atu haree kestaun ida ne’e. Ne’e ita nia responsabilidade,” nia realsa.

Nia salienta Komisaun rua ne’e mós rekomenda atu fó formasaun konaba direitus umanus ba instituisaun Polísia Nasionál Timor-Leste (PNTL), FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) , Funsaun Públika no Ministériu sira atu labele hatutan brutalizmu hosi militár no polísia Indonézia iha pasadu.

Entretantu, Primeiru Vise Prezidente Komité 12 Novembru, Marito Mota, husu ba Estadu atu haree oinsá alkansa harii monumentu ba Masakre Santa Kruz, tanba monumentu ida ne’e Estadu planeia ona atu harii maibé to’o ohin loron seidauk realiza.

“Tinan 16 ona ita restaura ita nia Independénsia maibé to’o ohin loron Estadu ida ne’e seidauk harii monumentu ba Masakre Santa Kruz,” nia fó hanoin.

Komemorasaun Masakre Santa Kruz ba tinan ida ne’e hetan apoiu finanseiru hosi Ministériu Edukasaun ho montante Mil $27 itál, apoiu hosi Kompañia Dellos no parseiru sira seluk tan.

Jornalista: Xisto Freitas

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!