iklan

EKONOMIA, DILI, MUNISÍPIU

Traballadór Timoroan Seidauk Atinje Kuota 2000

Traballadór Timoroan Seidauk Atinje Kuota 2000

Foto ilustrasaun serbisu.

DILI, (TATOLI) – Diretór Jerál Sekretáriu Estadu Formasaun Profisionál no Empregu (SEFOPE), Paulo Alves, rekoñese dezde 2009 to’o agora bainhira Governu Timor-Leste no Korea Súl asina akordu atu haruka traballadór timoroan hamutuk 2000 kada tinan, maibé daudaun seidauk bele prienxe.

“Dezde 2009 to’o 2018 ita laprienxe kuota ne’ebé sira fó ita, tanba ne’e mak tinan-tinan ita sempre haruka ema laboot liuhusi 500, entaun atu atinje númeru ne’e, tanba limitasaun barak ne’ebé ita iha, ezemplu lia-korea lia daneen ne’ebé difisil liu iha mundu, entaun hakarak serbisu iha Korea tenke aprende lai”, Paulo afirma iha Kaikoli, ohin.

Aprende liuhusi loke sentru formasaun ba dalen iha Oekusi, Manatutu, Baukau, Lautein, Vikeke, no daudaun ne’e loke ona mós iha Kovalima no Maliana.

“Ami iha planu atu loke tan Ermera no Aileu, maibé preokupasaun boot ami-nia maka alin sira ne’ebé mai rejista tuir formasaun komu formasaun fulan ne’e to’o tinan ida, maibé ita-nia joven sira mai tuir loron ida, rua sira komesa lakon hotu ona, ezame mak mosu fali mai tanba laiha regulamentu atu obriga sira no Governu oferese gratuita ne’ebé sira mai a vontade depois hotu ezame difisil ba sira laliu”.

Ho prezensa Governu Daualuk nian bainhira embaixadór Korea Súl hasoru malu ho Primeiru-Ministru, nune’e fó orientasaun atu kria ekipa task force atu tinan ne’e bá oin bele prinxe kuota ne’ebé fó mai Timor-Leste.

“Hanesan embaixadór hatete katak sei esforsu para iha tinan ida ne’e ita bele haruka traballadór 2000 bá Korea Súl. Tuir loloos kuandu ita asina MoU (memorandum of understanding) husi 2009 to’o agora ne’e ita-nia traballadór ne’ebé iha Korea rihun 18 ona, maibé agora só rihun 3000 tanba limitasaun sira”.

Paulo salienta sobre traballadór sira ne’ebé serbisu dezde 2009 to’o agora husi serbisu-na’in hamutuk 2900 de’it simu ona Korea nia osan hamutuk millaun 3.014.

“Ida ne’e faktu ne’ebé ita tenke konsidera. Ami halo kooperasaun ho BNU ho Western Union to’o ba agora 2018, totál traballadór haruka ona osan filafali mai sira-nia família ne’e hamutuk millaun 42. Ida ne’e la’ós traballadór hotu husi 2900 haruka hotu mai ne’e laiha. Sira ne’ebé haruka ne’e pur volta 1200 resin mak haruka sira-nia remittance mai maka ami akapta iha banku”.

Sobre traballadór Austrália nian husi 2012 to’o agora foin envolve iha programa bainhira iha 1 dezembru 2011 asina akordu ida seasonal workers program no 2012 haruka traballadór ba.

“Husi 2012 ita sura to’o mai agora hamutuk millaun 9 ne’ebé maka sira hatama ona mai Timór no ba Austrália nian ita lainveste osan ida. Korea nian ita investe osan liuhusi Fundu Dezenvolvimentu Kapitál Umanu no hahú husi 2009 mai to’o ne’e nia osan hamutuk millaun 9 mak investe ona ba profesór Korea sira para hanorin timoroan sira ho retornu ne’ebé ita hetan depois ita hasai osan ne’e husi banku mak millaun 40 no totál benefisiáriu sira serbisu iha ne’ebá simu koreanu nia osan millaun 3.014 ne’e la’ós fundu uitoan, hanoin bá futuru osan ne’e sei aumenta”.

Tanba ne’e SEFOPE agradese ba embaixadór Korea Súl iha Timor-Leste no husu reprezentante Korea ne’e esforsu atu númeru ne’e kada tinan aumenta ba 2000, nune’e to’o tinan lima bele atinje to’o traballadór 10.000.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!