iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL

Progresu g7+ Mak Konsiénsia

Progresu g7+ Mak Konsiénsia

Pesoa eminen g7+, Kay Rala Xanana Gusmão bainhira halo entrevista ho jornalista sira iha edifísiu g7+. aredores Palásiu Governu, ohin. Foto António Goncalves

DILI, (TATOLI) – Pesoa Eminente g7+, Kay Rala Xanana Gusmão, hatete progresu g7+ mak iha konsiénsia husi rai hothotu, liuliu lideransa iha rai barak katak tenke hadi’a án.

“Prinsípiu g7+ ne’e husu responsabilidade uluk ba rai ida nian. Nia iha responsabilidade ba nia povu, nia hadi’a i depois mak husu responsabilidade ba organizasaun internasionál ka ba UN (United Nation)”, dehan Xanana ba jornalista sira iha sekretariadu g7+, iha aredór Palásiu Governu, ohin.

Xanana hatutan: “Problema finanseiru, konstrusaun estadu no problema oinoin ne’e mak kuandu temi organizasaun ne’e fó forsa, ami hotu ho lian ida de’it husu organizasaun hanesan Nasaun Unida, Banku Mundiál, ne’e mak ita temi forsa organizasaun”.

Razaun, tuir nia bainhira idaidak ba husu, ne’e susar. “Ami labele dehan buat la’o kapaz tebes, tanba rai barak ne’ebé kle’ur tebes, rai barak konflitu sei iha. Envez de rezolve konflitu ida, funu ida, ba ho mekanizmu seluk, rai boot sira hatama fali tan sira-nia kilat ba hodi dehan atu manan funu ho funu. Tanba ne’e mak ohin ami haree ona kona-ba saida mak atu halo iha tempu oin mai”, dehan.

Lider karismátiku ne’e akresenta próxima reuniaun interministeriál husi lider g7+ sira sei hili rai ida ka rua atu defende no ajuda.

Nia fó ezemplu iha Haiti, problema polítiku, rai halai, nune’e ekonomia la la’o, serbisu la iha, governu la funsiona no seluk tan.

Iha fali Yaman, rai seluk tama, halo funu. “Tanba ne’e mak ami iha planu ba oin ne’e kada rai ida ba dehan katak ami nune’e ona, ami-nia situasaun di’ak uitoan ona”, subliña.

Nia haktuir tan sekretáriu no prezidente asembleia jerál Organizasaun Nasaun Unida (ONU) hakarak halo reforma kona-ba setór seguransa no dame.

“Setór reforma mak sira rekoñese katak pelumenus g7+ iha hanoin halo esforsu hakotu funu, entaun agora ami tenke prova katak ami-nia ideia atu hapara konflitu iha rai ida ne’e, ne’ebá. Lae, gasta hela de’it osan, funu la hotu i problema nafatin”, realsa.

Tanba ne’e Kay Rala Xanana Gusmão dehan lakohi temi buat hothotu iha g7+ di’ak ona maibé seidauk tan konsidera rai barak sei iha problema. La funu mós iha problema, liliu problema ekonómiku, finanseiru atu aguenta governu hanesan mós Timor-Leste antes ne’e.

“Ho esperiénsia sira ne’e ita hakarak hatutan i mós g7+ ba Banku Mundiál dala hira ona atu defende rai sira seluk ne’ebé atu sai husi konflitu osan la iha, nune’e bele atende populasaun no populasaun mós bele fiar katak pás sei lori estabilidade, liuliu bele dudu dezenvolvimentu”, tenik.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Jerál g7+, Helder da Costa, katak konvida pesoa eminente g7+, tanba durante ne’e sai hanesan péritu no kakutak kona-ba vizaun g7+ nian hodi lori Timor-Leste nomós nasaun 20 ba mundu.

“Tanba ne’e mak ami rehabilita sede ida ne’e, bazea ba akordu entre governu Timor-Leste ho sekretariadu g7+ ho montante ki’ikoan ida (rihun 50)”, katak.

Nia Hatutan tan: “Ita hatene katak nia (Xanana) mós husik ona governu, tanba ne’e nia sei iha tempu barak ba g7+ nomós ba fronteira marítima no terestre”.

Helder da Costa dehan sekretáriadu ne’e sei sai fatin servisu ba pesoa eminente g7+, nune’e projeta nafatin Nasaun ninia susesu, dezafiu ba mundu.

“Ita orgullu, tanba ohin ita bele hetan prezensa maun-boot Xanana iha ne’e, nia haree fila fali lala’o g7+, nia advokasia iha nível globál i tanba figura maun-boot, nia rekoñesidu mundialmente”, komenta.

Helder da Costa akresenta progresu g7+ iha nível mundial mak lian no forsa ida. “País barak agora iha mundu ne’e atravesa frajilidade, konflitu iha Áfrika, balun iha Amérika Latina no seluk tan. Tanba ne’e mak ita lakohi ona konflitu, ita hakarak partilla ita-nia esperiénsia kona-ba susesu g7+ para ita hapara konflitu, hala’o dezenvolvimentu”.

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!