iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Governu Submete Ona Proposta OJE Ba PN

Governu Submete Ona Proposta OJE Ba PN

Sekretáriu Estadu Juventude no Desportu, Nélio Isaac. Foto Tatoli/António Gonçalves

DILI (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Juventude Desportu, Nelio Isaac Sarmento, informa governu da-8 halo ona submisaun proposta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2018 ba Parlamentu Nasionál, iha horisehik loraik.

“Hafoin governu prepara no diskute Orsamentu Jerál Estadu 2018, depois haruka kedan proposta ne’e ba parlamentu,” Nelio Isaac informa, hafoin reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru ba jornalista ho kapasidade nu’udar porta vóz iha Palásiu Governu.

Proposta OJE 1.2 biliaun, Ministru Reforma Lejislativa no Asuntu Parlamentár, Fidelis Leite Magalães haruka ba Parlamentu Nasionál hodi entrega direita ba Prezidente Parlamentu, Arão Noe.

Alende ne’e governu define mós prioridade ba OJE 2019 ne’ebé foka liu atu halo poupansa ba despeza no hasa’e reseita non petrolíferu hodi bele hamenus dependénsia ba reseita petrolíferu no sei halo esforsu makas liu atu hasae kreximentu ekonómiku no mós halo redusaun ba kiak no kria nafatin kampu servisu.

Iha área saúde governu sei fó prioridade atu hasae númeru ba rekursu umanu ba espesialidade tuir nesesidade ne’ebé mak presiza iha rai laran, ho ida ne’e atu hamenus hala’o tratamentu iha rai li’ur.

Iha área komunikasaun sosiál governu iha hanoin atu dezenvolve liu tan Agência Tatoli, hodi bele transforma hanesan ajénsia notísias referénsia iha rai laran no rai li’ur.

Iha setór infraestrutura governu fó prioridade atu promove asesu ba bee moos ba populasaun tomak.

Prioridade ba área arte no kultura governu sei kria sentru kulturál no reabilitasaun fatin prizaun Ai Pelo iha munisípiu Likisá hodi bele atrai turista hosi rai li’ur no promove liu tan produtu lokál Timor-Leste nian, alende ne’e mós governu liuhosi Sekretáriu Estadu Arte no Kultura sei estabelese biblioteka nasionál no dezenvolvimentu turizmu istóriku no kulturál.

Entretantu iha área kooperativa iha hanoin atu hala’o di’ak liu tan mekanizmu ba rejistu kooperativa no kriasaun ba kooperativa no sei kria sentru produsaun no disteibuisaun ba kooperativa sira hodi bele distribui ba konsumidór sira.

Iha setór empregu no formasaun governu hakarak estabelese sentru formasau rejionál no mós aumenta númeru traballadór iha parseria ho Korea.

Ba área infraestrutura governu fó prioridade atu promove asesu ba bee moos ba populasaun tomak, no mós investimentu iha enerjia renovavél no melloramentu no dezenvolvimentu estrada no ponte sira, ho prioridade boot ba estrada rurál sira.

Nune’e mós área igualdade no inkluzaun governu hakarak kontinua fó apoiu ba grupu feto atu halo negósiu no mós halo akompañamentu ba grupu ne’ebé susesu hodi bele sai empreza no mós kontinua halo sensibilizasaun no konsensializasaun ba igualdade jéneru.

Jornalista : Zezito Silva

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!