iklan

NASIONÁL, DILI, POLÍTIKA

Provizóriamente Oitavu Governu Frajil

Provizóriamente Oitavu Governu Frajil

Dekanu Fakuldade Siénsia Sosiál, UNTL Camilo Ximenes.

DILI (TATOLI) – Observadór Polítika, Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) Camilo Ximenes, hatete governu da-ualu, atualmente nia funsionamentu frajil tanba membru governu seidauk kompletu.

“Governu ida ne’e bele eziste ona maibé nafatin iha frajilidade kuandu membru governu sira la kompletu ka kandidatu membru governu na’in 11 ne’ebé ladauk hetan toma pose hosi prezidente,” Camilo Ximenes ba Ajénsia Tatoli iha Fakuldade Siénsia Sosiál no Polítika hosi Universidade Nasionál Timor-Leste (UNTL), Kaikoli, Ohin.

Tuir nia atu kompleta estrutura governu, nune’e oitavu governu hakat hosi frajilidade ne’ebé iha, depende ona ba iha komunikasaun entre governu ho Prezidente Repúblika.

“Mezmu ha’u ladauk hatene informasaun detallu maibé karik Xefe Estadu iha ona hanoin atu halo mudansa, maibé iha ema nia rai kuandu prezidente foti ona desizaun ruma signifika ema sei la muda ka “Tidak dapat di gangug gugat,” mezmu rai mak atu nakdoko ka tasi mak atu sa’e,” Camilo kompara.

Ho polémika ne’ebé iha, nia sujere atu bloku koligasaun Aliansa Mudansa ba Progresu (AMP) tenke haree fila fali lista didi’ak, tenke lee, tetu hafoin deside, kuandu deside ona signifika ne’e mak finál no la iha ema ida mak atu tau iha kestaun, tantu desizaun hirak ne’e iha konsekuénsia, maibé labele muda fali.

“Polítiku na’in sira iha Timor-Leste, balun dehan ba oin mós di’ak, ba kotuk mós di’ak, eskerda mós di’ak no direita mós di’ak.”

“Ha’u lahatene maibé sera que ita nia prezidente iha ona kometimentu atu defende nafatin ida ne’e ka lae tanba soberanu ida ne’e iha prezidente nia liman,” Camilo husu.

Ba nia estadu ne’e importante, sidadaun sira ou ukun na’in labele diskute ba ema ida ka rua nia naran, naran la importante. Tanba ne’e, prezidente nia desizaun ne’e finál.

“Ha’u atu ko’alia ho ema, maibé ha’u ema ki’ik ne’ebé difisil atu hakbesik ba ema. Se karik prezidente deside ona ita labele muda, se nia muda oinsá kredibilidade Estadu ne’e nian.” argumenta.

“Dala ruma parte governu hakarak obriga no defende ema hirak ne’ebé naran iha lista, maibé se nune’e nafatin sei iha konsekuénsia negativu ba governasaun.”

“Ha’u mak iha AMP nia fatin karik ha’u dada ona lista halo fali Cross chek, se mak naran iha ona tribunál no koordena ho tribunál atu fó lista nune’e bele hatene sira nia kazu atu haree fila fali, nune’e se mak iha posibilidade nafatin mantein no se mak la iha posibilidade tanba ho kazu grave,” nia hato’o sujestaun.

Hafoin propoin fila fali naran foun hodi substitui tanba ho kredibilidade Estadu nian no prezidente deside ona buat ida ne’e desididu.

Maibé komunikasaun prezidente ho governu kuandu la la’o, observadór ne’e fiar katak nia konsekuénsia mak governu ida mai inkompleta nafatin.

Tanba ida ne’e nia fó hanoin, di’ak liu kuidadu didi’ak, parte balun deside lakon para atu manan “lebih baik mengalah supaya menang dari pada mau menang tapi nanti akan kalah”

Se prezidente hakarak muda ona, entaun ita husu ba maromak, se lakohi muda signifika ida ne’e mak desizaun. Ema dehan katak kuandu ita muda buat ida ona labele foti fila fali.

Enkuantu, hanesan observadór polítika husu ba AMP katak di’ak liu substitui naran hirak ne’ebé iha lista hodi nune’e bele manan no bele asegura estabilidade governativa atu to’o tinan lima. Se la iha, entaun destinu governu nian hanesan mós sétimu governu nian.

Entretantu, membru Konsellu Diretiva Nasionál no atuál Xefe Bankada AMP, Duarte Nunes, afirma katak governu sei mantein nafatin lista hosi naran hirak ne’e ka sei la iha mudansa no lista ne’e, xefe governu submete ona ba prezidente antes nia halo vizita ba Indonézia, enkuantu ita hein hela desizaun final hosi prezidente iha tempu badak nia laran.

Jornalista : Zezito Silva

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!