iklan

NASIONÁL, INTERNASIONÁL, DILI, POLÍTIKA

PR Lú Olo Nia Mensajen Ba PM Taur Matan Ruak

PR Lú Olo Nia Mensajen Ba PM Taur Matan Ruak

Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak ho Prezidente Repúblika, Francisco Guterres Lú Olo. Imajen/António Goncalves

DILI (TATOLI)—Prezidente-Repúblika (PR), Francisco Guterres Lú Olo hato’o nia lia-menon lubuk ida ba Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, iha seremónia Toma Pose Ministru Defeza, Brigadeiru-Jenerál Filomeno da Paixão de Jesus.

Ba Primeiru Ministru (PM), Xefe estadu ne’e dehan, membru Governu sira ne’ebé la hasoru satán legál ne’ebé de’it bainhira simu pose maka bele hala’o sira-nia kna’ar ba beibeik durante mandatu tinan lima. Situasaun ida ne’e la’ós fó de’it dalan ba governu tomak ukun tinan lima tui-tuir malu maibé loke dalan mós ba halo ita-nia ema fó fiar ba VIII Governu.

“Ha’u fiar katak Señor Primeiru-Ministru sei halo buat hotu-hotu atu hatama ba Governu maluk sira ne’ebé kredível, efisiente no efetivu, ne’ebé bele garante governasaun transparente no ho susesu iha tinan lima tuir mai,” PR Lú Olo fó hanoin, iha nia diskursu liuhusi serimónia Toma Pose Ministru Defeza, Brigadeiru-Jenerál Filomeno da Paixão de Jesus, ohin iha Palásiu Prezidente Nicolau Lobato, Bairru Pité, Dili.

Nia salienta katak nia iha devér atu kontribui ba governasaun di’ak no ba Estadu nia naran di’ak.

“Ha’u halo mós ida ne’e atu hatán ba ezijénsia sira ne’ebé mai hosi sosiedade sivíl ne’ebé boot ba beibeik katak membru Governu sira tenke ema sériu, la hasoru alegasaun ka akuzasaun katak oinsá de’it sira viola maka’as lei no nune’e, bele hamosu situasaun ida ne’ebé sátan sira-nia kna’ar konstitusionál, nu’udar membru governu,” Xefe-Estadu hato’o.

Nia haktuir povu maioria la hatene konseitu jurídiku sira, hanesan prezunsaun inosénsia no sentensa tranzitada en julgadu, maibé povu hatene rekoñese ona sinál sira ne’ebé hatudu korupsaun.

“Ita-nia povu sente ona katak korupsaun mosu ona iha ita-nia país tomak. Mensájens sosiedade sivíl nian la ko’alia hasoru rezultadu eleisaun antesipada maibé fó-hatene deskonfiansa, katak sira la fiar maluk balun ne’ebé tama iha lista-proposta ba Governu hosi Señor Primeiru-Ministru,” Lú Olo esklarese.

“Haree ba situasaun ida ne’e, ha’u, nu’udar Prezidente Repúblika, iha devér atu haree oinsá de’it, atu povu labele lakon konfiansa iha ita-nia ukun na’in no instituisaun sira. Tuir ha’u-nia haree, deskonfiansa ne’e la mosu se ita uza métodu transparente no prevensaun bainhira halo nomeasaun,” nia hatutan.

Iha biban ne’e, Prezidente Repúblika argumenta katak nia fó pose ba Ministru Defeza, uluk luta hamutuk ho ita ba ukun-rasik án. Maun (Filomeno da Paixão de Jesus) ida ne’ebé hatudu ninia kualidade iha organizasaun no komandu forsas armadas durante ita-nia luta libertasaun nasionál no  hafoin restaurasaun independénsia.

Filomeno Paixão nu’udar komandante ida ne’ebé serbisu ho kbi’it profisionál hodi haburas F-FDTL (Falintil Forsa Defeza Timor-Leste). Nia hala’o serbisu bar-barak iha Komandu F-FDTL no ohin ita temi liu-liu maka ninia kontribuisaun ba Konseitu Foun Estratéjiku Militár hodi moderniza forsas armadas. Konseitu ida ne’e aprova hosi VI Governu Konstitusionál, iha Dezembru 2016.

Kona-ba relasaun ho órgaun soberania sira seluk, nia hatán, nia kumpri to’o agora no sei kontinua kumpri prinsípiu separasaun no interdependénsia poderes. Katak, órgaun soberania ida-idak iha ninia kna’ar keta-ketak maibé iha relasaun ba malu.

“Ita labele hasees hosi prinsípiu ida ne’e tanba tama iha ita-nia Konstituisaun. Kona-ba kestaun nomeasaun membrus ba VIII Governu Konstitusionál, ha’u kaer metin prinsípiu ida ne’e no hakarak tebe-tebes katak ita-nia instituisaun sira funsiona ho di’ak atu ta’u-matan ba ita hotu-hotu nia moris di’ak,” Lú Olo tenik.

“Iha 20 Maiu 2017, ha’ u jura katak ha’u sei kumpri no sei haruka kumpri Konstituisaun no bainhira ha’u simu pose, ha’u mós hato’o ha’u-nia kompromisu atu sai Prezidente hotu-hotu nian no ba hotu-hotu, ba órgaun soberania hotu-hotu no ba ita-nia povu doben. Ohin, ha’u hatete dala ida tan, katak ha’ u sei kaer nafatin ha’u-nia kompromisu ida ne’e to’ o mandatu nia rohan, iha 2022,” Lú Olo esklarese.

Dala ida tan, nia deklara, nia la veta ema ida hosi lista governu ba mandatu tinan lima, ne’ebé Primeiru-Ministru hato’o, maibé nia husu de’it ba Primeiru-Ministru atu tetu didia’k ninia proposta nomeasaun ba membru Governu sira.

Atu hakotu, Prezidente Repúblika informa, tuir loloos, ohin, ita testemuña mós tomada pose membru na’in tolu tuir mai, ne’ebé nia nomea mós ba VIII Governu Konstitusionál,  maka hanesan Kay Rala Xanana Gusmão nu’udar Ministru Estadu, Konselleiru ba Primeiru-Ministru no Ministru  Planeamentu no Investimentu Estratéjiku; Alfredo Pires nu’udar Ministru  Petróleu no Minerais, no Rogério Araújo Mendonça nu’udar Sekretáriu Estadu  Peskas, maibé, Primeiru-Ministru, fó-hatene ofisiálmente katak maluk na’in tolu,  propostu ba VIII Governu, sei la mai ohin simu pose tanba razaun polítika.

“La marka prezensa ne’ e la tama iha ha’u-nia responsabilidade ka kompeténsia konstitusionál, nu’udar Prezidente Repúblika,” Xefe-Estadu afirma.

Jornalista : Xisto Freitas

Editór : Manuel Pinto

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!