DILI, (TATOLI) – Core Group Transparency-Timor-Leste (CGT-TL), rekomenda ba Governu da-ualu atu hala’o diagnóstika nasionál ida ba setór edukasaun hodi identifika, tanbasá maka Timor-Leste susar atu atinje metas sira ne’ebé desididu iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN).
CGT-TL nu’udar Koligasaun Sosiedade Sivíl ba Transparénsia Timor-Leste hato’o asuntu ne’e liuhusi submisaun ba Parlamentu Nasionál kona-ba Programa Governu ne’ebé aprezenta ona ba PN iha semana kotuk, ne’ebé Tatoli asesu hosi responsável CGT-TL, Juvinal Diaz, iha nia kna’ar fatin Fatumeta, tersa ne’e.
Tuir CGT-TL diagnóstika nasionál ne’ebé independente no profundu sei halo susesu Governu nia programa iha setór edukasaun.
PEDN trasa ona alvu sira ne’ebé hakarak atu atinje, maka to’o 2015, Timor-Leste sei iha aula foun 3.012 ba ensinu báziku sira, maske hakat ona tinan tolu, realidade hatudu hela eskola sira barak maka nafatin menus profesór, aula la to’o, laiha biblioteka, laiha laboratóriu, seidauk implementa kurríkulu nasionál ho kompletu.
Asosiasaun HAK, membru ida hosi CGT nia relatóriu monitorizasaun iha eskola balun iha kapitál Dili identifika eskola balun nia rásiu alunu per aula maka liu 100 ba kada profesór, inklui laiha saneamentu no bee-moos iha eskola sira, maske eskola ne’e situadu iha kapitál Dili.
CGT-TL mós konkorda ho Planu Governu nian hodi hadi’a implementasaun programa Merenda Eskolár, maske nune’e, CGT-TL rekomenda atu iha polítika nasionál ida ne’ebé espesífiku kona-ba programa ne’e, nune’e bele duni hamenus mal-nutrisaun ba labarik sira, promove ekonomia produtór lokál duke implementa de’it projetu ne’ebé benefísia kompañia ne’ebé manán tender ho hahán sira ne’ebé maioria mai hosi importasaun.
CGT-TL mós husu ba Governu atu trasa kurríkulu edukasaun ida ne’ebé orienta aumenta abilidade estudante sira mezmu sei iha eskola báziku, nune’e sira bele iha matenek hodi kria kampu serbisu rasik bainhira akaba estudu no dadaun ne’e taxa dezempregu aas nu’udar efetu hosi sistema edukasaun ida ne’ebé la orienta kriasaun badaen estudantil sira nian dezde iha eskola primária.
Aleinde ne’e, CGT-TL enkoraja atu inklui kazerna profesór sira, liu-liu sira ne’ebé destaka iha área rurál nune’e ajuda asesibilidade estudante no profesór sira ba eskola, dezenvolve ensinu vokasionál ho di’ak liu-tan, inklui hadi’a sistema formasaun ba profesór sira nian liu-liu ba oinsá bele aprende métodu di’ak sira ba hanorin.
Jornalista: Xisto Freitas
Editora: Rita Almeida