DILI, (TATOLI) – Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Merício Juvinal dos Reis “Akara”, hatete sei desentraliza komunikasaun iha área rurál nomós urbana, nune’e bele fó direitu asesu ba informasaun ne’ebé hanesan.
“Ita buka meius oinsá para informasaun ne’e tenke to’o ba sira, tanba ne’e mak ita-nia área komunikasaun sosiál. Ita sei dezenvolve instrumentu hotu, buka meius hotu, informasaun to’o ba sira para bele uza informasaun hodi kontrola, halo audit ba nia Estadu, ba nia governu; sira mak na’in ba Estadu, governu ida ne’e”, hatete Akara ba jornalista Tatoli iha ninia kna’ar fatin, ohin.
Sekretáriu Estadu ne’e mós hateten iha nia mandatu sei halo programa inovativu, la elimina programa no atividade ne’ebé mak la’o di’ak ona iha SEKOMS, maibé mantein hodi reforsa no kontinua halo di’ak liután saida mak di’ak ona no presiza hadi’a.
Akara hatutan atu konkretiza vizaun sira ne’e, liuhusi SEKOMS ho envolvimentu mídia sei promove pluralizmu ho kriasaun espasu barak ba debate públiku, bele iha razaun no ideia la hanesan.
Maske nune’e, hodi to’o iha konkluzaun ida ne’e, sei tau uluk konsiderasaun ba fasilidade, infraestrutura, rekursu umanu, jestaun no seluk tan ba instituisaun sira hanesan Konsellu Imprensa (KI), Sentru Rádiu Komunitáriu (CRC-sigla portugés), Rádiu no Televizaun Timor-Leste (RTTL) no seluk tan hodi presta kualidade servisu ne’ebé di’ak liután.
“RTTL, KI, CRC sira-nia problema kuaze hanesan, ne’e buat ida ne’ebé mak ita tenke tau atensaun hodi rezolve, para mídia sira bele rezolve, bele kontribui di’ak liu. Maibé, ita sei tau orsamentu. Ita labele halo iha tinan ida nia laran de’it, dalaruma tinan primeiru, tinan segundu, tinan tuir mai, to’o tinan lima”, akresenta.
Kualidade nu’udar membru governu, nia ho prinsípiu Timor-Leste ne’e ba timoroan hotu; husi Suai to’o Lospalos, husi Oekusi to’o Jaco, husi Kosta Sul to’o illa Ataúro. Serbí Nasaun, povu, la haree ba kór, diferensa no interese grupu. Importante, servi timoroan hotu hanesan.
“Ha’u iha prinsípiu ida, atu dehan bele moris iha ne’ebé de’it, ketika Nasaun fó fiar tenke husik interese pesoál, haree hothotu. Tanba ne’e ha’u la preokupa ona nia mai husi ne’ebé. Purtantu iha kapasidade sériu atu halo serbisu, atu kontribui, ida ne’e mak tenke sai ita-nia kolega hodi serbí”, Akara kompromete.
Biografia
Merício Akara haktuir nia moris husi família agrikultór. Durante nia vida labarik, alende halimar, ajuda inan-aman halo to’os no kuidadu animál, sempre buka tempu leet atu estuda. Basá, tuir nia, edukasaun de’it mak bele halo mudansa ba moris.
“Halimar ho natureza, la’ós hanesan ema halimar game, bele nonton televizaun. Buat hothotu mais naturál, ne’e ita-nia kondisaun no ita-nia istória rasik”, haktuir nia iha intervista ho Tatoli.
Akara haktuir tempu uluk, bainhira sei eskola, sempre kumpre regra mestre sira nian mak disiplina, respeitu no étika.
“Entaun, ha’u iha SDN 1 Negeri (eskola públiku), ho kolega sira sempre tau étika, respeitu ne’e fatór importante, pois mak ita aprende siénsia, matemátika no aprende buat seluk. Bele nakar, maibé iha batas normál”, konta.
Kontinua terseiru siklu (SMP) iha eskola João Paulo II, disiplina, respeitu no étika kontinua aplika, hanorin oinsá besik igreja.
Akara kontinua ensinu sekundáriu iha eskola públiku Bekora (SMA Negeri 1 Bekora); eskola ne’e kuaze ema la’ós Timor orijen mak barak, tanba notas di’ak.
“Ha’u mai iha ne’e, hela ho kolega sira. Oinsá jere moris rasik para bele eskola. Ha’u laduun iha problema, tanba bainhira ha’u sei iha Iliomar mós, ha’u hela ona ho ha’u-nia tian dezde ki’ik, entaun ha’u bele halo, ha’u laduun besik inan-aman rasik, ne’ebé kemandirian ne’e iha kedas”.
Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál, Merício Juvinal dos Reis “Akara”, nu’udar jerasaun ida uma lisan AKARA, Iliomar, Lospalos. Nia moris iha loron 19 janeiru 1974, husi família simples no agrikultór ida.
Haree ba abilitasaun literária, Akara hetan fiar husi Primeiru-Ministru, Taur Matan Ruak, hodi lidera setór komunikasaun sosiál.
Governante ne’e hakotu ninia estudu iha Universitas Indonesia (UI), Jakarta, (1995-2001), iha Fakuldade Siénsia no Polítika (FISIP).
Iha tinan 1997, hetan sertifikadu iha área peskiza sosiál, nu’udar parte husi estudu opsionál no iha 1996 sertifikadu iha programa estudu lian inglés nian, husi UI.
Kona-ba vida profisionál, hafoin remata estudu UI, fila mai Timor, sai peskizadór no profesór, iha Maubere Culture Center (outubru 1999-juñu 2000).
Tuir mai, nu’udar Shelter Program Assistant iha World Vision Internasionál, Timor-Leste (fevereiru-agostu 2000).
Youth Program Officer, iha IRC (International Rescue Comite), Timor-Leste (jullu-agostu 2000). Ko-fundadór no membru ativu iha organizasaun AMKV (East Timor Men’s Association against Violence), iha abril 2002.
Peskizadór iha Luta Hamutuk-Instituisaun Timorense ba Monitorizasaun no Análize (novembru 2001-maiu 2005.
Pois asume nu’udar diretór ba Luta Hamutuk hahú maiu 2005 to’o 2017.
Antes ne’e, iha janeiru-dezembru 2006 nu’udar dosente parte tempu iha Universidade Dili (UNDIL).
Biban seluk, nu’udar prezidente Konsultivu Nasionál Fundu Petróleu 2014-2018 no membru kuadru ba EITI (Extrative Industries Transparency Initiative), 2011-2013.
Nune’e mós, nu’udar vise-prezidente Kruz Vermella Timor-Leste (2014-2018).
Enkuantu, nu’udar ativista iha tempu ne’ebá, Akara partisipa ona iha eventu internasionál oioin, reprezenta Timor-Leste, inklui rejionál.
Livru no artigu sira
Molok sai membru governu, sai co-writer ba livru “Post-Conflict Reconstruction”. Publikadu husi UNITAR iha Hiroshima, Japaun, (2002).
Hakerek disionáriu Makaleru-Tetun. Publikadu husi East Timor-Nipon Culture Center, Tokyo Japaun, (2003).
Co-writer no editór ba livru “Power, Gender and Social Transformation”, publikadu husi Institutu La’o Hamutuk, iha Timor-Leste (2003).
Co-writer ba livru “Between Knowledge and Commitment”, publikadu husi Sophia University Tokyo, iha Tokyo iha tinan 2005, (2003).
Co-writer ba livru “East Timor Testimony: Timor Where Is The Sun Rises” ho fotografia husi Elaine Briere, publikadu iha Canada, iha tinan 2004 husi Between The Lines, (2004).
Co-writer ba livru “Tansa Tenke Cuba”, publikadu iha Timor-Leste husi Oxfam Great Britain iha tinan 2005, (2005).
Kontribuidór no Rekursu Pesoál ba livru “Local First, Development for Twenty-First Century”, publikadu iha tinan 2012, husi Peace Direct, Development Hosu, 56-64 Leonard Street, London EC2A, (2012).
Jornalista: Rafy Belo
Editora: Rita Almeida














