iklan

DILI, MUNISÍPIU

Atu Responde Situasaun Emerjénsia Tenke Iha Esforsu Hamutuk

Atu Responde Situasaun Emerjénsia Tenke Iha Esforsu Hamutuk

Partisipante sira simu sertifikadu hafoin tuir formasaun kona-ba jestaun lojístika ne’ebé fasilita husi WPF. Foto/WFP.

DILI, (TATOLI) – Reprezentante no Diretór Programa Ai-han Mundiál  (WFP-sigla iha lia-inglés) Timor-Leste, Stephen Kearney, hatete laiha ministériu ka ajénsia ida mesak mak bele responde ba situasaun emerjénsia ruma, maibé tenke iha esforsu hamutuk husi ministériu no ajénsia organizasaun nasaun unida no sosiedade sivíl sira.

Nune’e WFP fasilita treinamentu sobre jestaun emerjénsia lojístika ba liña minstériu sira, setór privadu sira hodi ko’alia kona-ba oinsá mak halo komunikasaun ida ne’ebé di’ak ho parseiru relevante sira hodi ko’alia sobre situasaun emerjénsia ruma.

“Ami mós ko’alia kona-ba preparativu. Se iha preparativu ne’ebé di’ak sei lagasta osan barak. Importante iha faze preparativu ne’e atu ita estuda, hatene, tipu dezastre saida mak bele akontese iha Timór.  Ezemplu, inundasaun, dezastre naturál ne’ebé bele estraga ponte sira, estrada ne’ebé ligasaun entre área rurál, estraga irrigasaun. Ida ne’e importante tebes atu ita hatene hodi nune’e ita sai preparadu liután. Tipu resposta saida hodi halo intervensaun, atu ita bele fó ba populasaun afetadu sira”, Stephen hatete iha loron daikus treinamentu nian iha Komoro, ohin.

Hatutan Timor-Leste iha tendénsia atu hetan dezastre naturál ne’e kada tinan iha tempu udan tanba tempu ne’e Timór iha kanál ne’ebé ki’ik depois bee ho volume ne’ebé boot bele sobu no estraga ema nia sasán no dalaruma ema nia vida.

“Depois ita mós iha anin ne’ebé boot hanesan ita haree foin daudaun iha Ainaru, estraga propriedade barak, edifísiu eskola nian depois afeta ema labele halo atividade ne’ebé normál. Depois bailoro naruk  ne’e la’ós akontese de’it iha kalan ida ka loron balun de’it, maibé lori tempu naruk atu ita haree nia efeitu ne’e no ida ne’e ita tenke tau atensaun fenómena saida mak sei akontese atu monta kedan medida preventiva sira ne’ebé ita halo”.

Husi parte WFP nian bainhira iha dezastre ida mosu maka sira imediata mobiliza asisténsia oioin mak bele lori hahán atu asegura katak ema ida lamate tanba hamlaha iha dezastre nia laran no bele fó ekipamentu telekomunikasaun sira atu estabelese komunikasaun entre parseiru sira ne’ebé envolve iha situasaun emerjénsia, depois bele fó apoiu transporte nomós mobiliza apoiu internasionál ho doadór sira no sai hanesan ponte distribuisaun asisténsia husi nasaun sira ba área ne’ebé afetadu.

Kona-ba apoia dezastre naturál ne’ebé foin daudaun akontese iha munisípiu sira hodi sobu eskola balun, tanba iha treinamentu ne’e reprezentante Ministériu Edukasaun husu apoia no Stephen hatán nia parte ko’alia ho UNICEF atu responde tanba setór edukasaun nia mak sai lider iha área ne’e.

“Buat ne’ebé ami bele halo maka Ministériu Edukasaun tenke preparadu atu responde tanba ida ne’e. La’ós foin ba dahuluk akontese no estraga eskola sira, entaun ministériu rasik tenke iha planu preparativu no prontidaun atu responde akontesimentu sira hanesan ne’e”.

Ho ida ne’e mak liuhusi treinamentu hanesan ne’e prepara ema atu oinsá halo planu no peparativu bainhira situasaun sira ne’e akontese bele responde ho asaun ne’ebé imediata.

Diretór Nasionál ba Asiténsia Sosiál, Mateus da Silva, hatete treinamentu ne’e haree liu ba problema sosiál oinsá mak hetan koñesimentu ruma kona-ba jestaun lojistíka hosi jere armazein, halo distribuisaun no jere transporte sira atubele hatán lalais situasaun balun ne’ebé emerjénsia loos.

“Iha buat barak ne’ebé afeta ba moris ema nia iha komunidade hanesan dezastre ho tipu oioin, nomós dezastre mai husi ema nia hahalok hanesan terrorista, droga. Situasaun ne’ebé mosu husi ema nia hahalok ne’e afeta ba ema barak nia moris entaun ema bele susar bee, hahán, tanba ne’e formasaun ne’e  atu haree halo oinsá mak ita bele koordena ka artikula situasaun sira ne’e entre sosiedade sivíl, Governu no ajénsia internasionál sira atu koresponde ba ema hamlaha, bee laiha”.

Tanba serbisu ba ema ne’e Governu nia knaar no ministériu ida-idak halo nia papél no problema sosiál ne’e la’ós ministériu ida de’it nia kompeténsia, maibé Governu tomak.

“Ida ne’e bolu dehan cross-cutting issues katak ita hotu hamutuk para bele hatán ba nesesidade sira urjenti”.

Formasaun durante loron lima ne’e ko’alia kona-ba kadoras fornesimentu umanitária, síklu emerjénsia, planu lojístika no avaliasaun (assessment), introdusaun ba senáriu ezersísiu, senáriu Mewong no ezersísiu, planu operasionál, jestaun operasaun nian, formasaun, kadoras fornesimentu parseiru no koordenasaun, manipulasaun kargu umanitária no jestaun risku, transporte no distribuisaun.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!