iklan

DILI, MUNISÍPIU

Edukasaun Ambientál Mak Bele Redús Lixu

Edukasaun Ambientál Mak Bele Redús Lixu

Fatin lixu iha entrada ba Kristu Rei. Imajen espesiál

DILI, (TATOLI) – Depois festeja tinan foun, área destinasaun turístika ba ema lokál no estranjeitu hanesan Kristu Rei, Dolok One, Tasi-Tolu, João Paulo II, no jardin sira iha Autoridade Munisipál Dili nakonu ho lixu tanba falta edukasaun ba ambientál.

“Ami observa sidadaun hotu ne’ebé iha sidade Dili ne’e la preokupa no lixu ne’e la’ós sai hanesan problema ba sira tanba iha Kristu Rei lixu barak mas ema barak mak tuur iha lixu nia klaran, signifika ida ne’e la’ós problema ba sira”, katak peskizadór Konservasaun Flora no Fauna (KFF), Alito Rosa, iha Peace Cofee ne’ebé harii besik edifísiu UNTL (Fakuldade Agrikultura) nian, ohin.

Hatutan tan: “Atu redús ida ne’e mak tenke iha edukasaun ambientál hahú husi edukasaun baze to’o universidade tanba husi labarik ki’ik to’o boot barak mak laiha konxiénsia”.

Observasaun ne’ebé KFF halo iha kapitál Dili ba loron dahuluk tinan ne’e, lixu kontinua lekar iha lurón ninin inklui mós fatin turístiku, maski sidadaun ida-idak iha direitu atu festeja loron ne’e maibé tenke kuidadu mós ambiente.

Lixu ne’ebé la tau iha nia fatin, iha Kristu Rei.

“Lixu iha sidade Dili komplikadu tebes tanba populasaun rihun ba rihun hela iha ne’e no kada minutu sira sempre prodús lixu, sira prodús la tau tuir nia fatin no sira so’e de’it. Tansá problema lixu labele rezolve? Ida-ne’e sai hanesan pergunta ba ita hotu no fanu ita halo reflesaun ba an rasik, asaun ki’ik no simples”, katak.

Afirma tan: “Lori fila lixu bá nia fatin” bele tulun mós Governu harii sidade Dili ida ne’ebé moos no livre husi lixu”.

Alito hatutan tuir dadus ne’ebé iha, karreta tula lixu iha sidade Dili tomak hamutuk 40 no kada loron volume lixu amuenta no atu hamenus maka Governu tenke kria polítika ida di’ak banihira lahalo maka sei kontinua no fó impaktu ba área sira hanesan turizmu, saúde no ambiente.

Kestaun lixu halo ambiente iha fatin turístika lafurak atu haree tanba konxiénsia umana bainhira hala’o paseiu iha lokál refere prodús lixu no lekar iha fatin sira ne’e.

“Impaktu maka’as mak iha área turizmu tanba lixu sai inimigu boot ba área turizmu nian. Se ita hakarak ema estranjeiru mai Timór, sira la’ós mai haree lixu, maibé haree natureza furak Timór nian. Kuaze ha’u observa iha Dili laran, iha tasi-ninin, tasi-laran no rai-maran sira ne’e kuaze ho lixu tomak no ita konsidera sidade Dili hanesan kaixa lixu nian”.

Fatin lixu preparadu, maibé lixu kontinua naklekar iha rai.

Iha área ne’ebé poténsia boot ba turizmu nian ne’e, iha loron foun bainhira ema ba vizita husik hela de’it lixu iha ne’ebá mezmu fatin atu tau lixu iha nomós tanba lixu fatin ne’ebé ki’ik no ladún barak atubele akumula lixu ho kuantidade produsaun barak husi vizitór sira.

“Iha Kristu Rei lixu fatin menus tebes no iha Kristu Rei nia kotuk laiha liu. Atividade iha ne’ebá ne’e kuaze prodús lixu tanba sira bá lori sasán, hahán, no fila sira rai hotu iha ne’ebá entaun ne’e problema boot. Governu iha tinan foun no di’ak liu ho hanoin foun tenke rezolve se la’e loron ida ema sei lamai”.

Atu redús lixu maka Governu no ema hotu tenke iha kompromisu katak loron ida sidade Dili tenke moos no muda ema nia hanoin kona-ba lixu.

Alito repara kuantidade lixu iha tasi-laran ladún barak hanesan iha rai-maran, maibé nia impaktu boot liu tanba plástiku sira iha tasi-ninin bainhira anin no udan halo nia tama tasi no falun tiha ahu-ruin sira halo nia mate, nomós rede husi atividade peska nian ne’ebé so’e tama tasi-laran sei halo mós lenuk no animál tasi susar atu halo sira-nia atividade.

Loloos Timor-Leste bele aprende jestaun lixu husi nasaun seluk no implementa “maibé governante sira bá halo estudu komparativu iha Austrália, Japaun, Indonézia sira nunka implementa. Sira bá haree ema-nia sidade moos, maibé mai Timór sira lapreokupa. Loloos ne’e fasil se Governu iha kompromisu tanba ita tenke muda uitoan polítika no jestaun lixu ne’ebé durante ne’e ladi’ak”.

Komunidade iha papél importante tanba sira mak prodús lixu no jestaun lixu tenke mai husi uma-kain ida-idak atu abitua so’e lixu ida ne’ebé presiza so’e no ida ne’ebé presiza atu halo fali ba buat seluk.

Tuir observasaun iha terrenu, área Kristu Rei nian, lixu hanesan katupa fatin, agua mamuk, plástiku, botir bebidas sei naklekar iha tasi-ninin no estrada ibun, rezultadu husi tinan foun ne’ebé ladauk hamoos.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!