iklan

DILI, LAUTÉM, MUNISÍPIU

Família Vítima Masakre Muapitine Husu Respeitu Eroi Sira

Família Vítima Masakre Muapitine Husu Respeitu Eroi Sira

Família vítima masakre Muapitine, liuhosi konferénsia imprensa iha Faról, ohin, husu ba ema hotu atu respeitu eroi sira. (*)

DILI, (TATOLI) – Família vítima masakre Muapitine, postu administrativu Lospalos, munisípiu Lautem, hamutuk ho komunidade tomak inklui apoiu solidariedade hosi família funu nain tomak ne’ebé komemora ona loron Masakre ba dala 34 iha loron 8 fulan-dezembru liubá, husu ba públiku atu respeitu eroi sira ne’ebé mate ba loron ne’e.

Liuhosi konferénsia imprensa ne’ebé hala’o iha Faról, ohin, Masakre Muapitine ne’ebé akontese iha 1983, família vítima sira konsidera hanesan planeadu no sistemátiku iha prosesu luta ba libertasaun pátria.

Portavós família vítima, Arlindo dos Santos, haktuir autoridade ne’ebé ukun no militár Indonézia sira organiza festa populár hafoin oho saudozu nain lima iha ema barak nia leet inklui saudozu nia família rasik nia oin iha 8 Dezembru 1983.

Hatutan tan, autoridade momentu ne’eba obriga hakohi moris de’it saudozu Angelo da Costa ne’ebé la konsege mate bainhira oho nia maluk nain haat sira seluk.

“Iha 1983 to’o 1999 ami feto falun, oan kiak no família sira hasoru susar, terus no presaun oioin”, akresenta.

Momentu ne’e família sira husu atu ema hotu valoriza saudozu Masakre Muapitine ne’ebé Estadu Timor-Leste valoriza ona liuhosi konstrusaun monumentu Masakre Muapitine ne’ebé inagura rasik hosi eis Prezidente Repúblika, Kay Rala Xanana Gusmão iha 2005.

Alende ne’e, família sira mós husu ba ema balun atu labele sukit fali kanek ne’ebé liu ona, liliu oan kiak no faluk sira nian sentimentu triste.

Husu mós ba Estadu RDTL atu implementa rekomendasaun sira hosi relatóriu CHEGA, liliu krime grave kontra umanidade ne’ebé tenke julga iha Tribunál Nasionál no Internasionál ne’ebé haktuir ona iha konstituisaun RDTL artigu 160 (krime boot sira); hahalok sira ne’ebé halo hosi loron 25 abríl tinan 1974 to’o loron 31 dezembru tinan 1999, ne’ebé bele konsidera nu’udar krime hasoru umanidade, jenosídiu ka funu nian, nia prosedimentu kriminál tenke hala’o iha tribunál nasionál ka internasionál sira.

Husu ba autoridade seguransa eh polísia atu investiga informasaun falsa sira ne’ebé hatun kredibilidade funu nain sira.

Husu ba lider rezisténsia sira hamutuk nafatin ho família vítima, oan kiak no faluk sira hodi kombate hahalok aat sira mak la respeita no trata aat eroi no funu nain sira iha públiku.

Husu ba jerasaun funu nain sira atu tane aas istória libertasaun pátria no kontinua firme hasoru ema sira ho intensaun no planu atu destroi istória ne’ebé hakerek ona ho sofrimentu, ran no ruin.

Jornalista: Zezito Silva

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!