iklan

EDUKASAUN

Área Turizmu Presiza Ínisia ho Merkadu

Área Turizmu Presiza Ínisia ho Merkadu

Foto Novo Turizmu.

DILI, (TATOLI) – Tuir peskiza sientífika ne’ebé reitór Dili Institute of Tecnology (DIT), Manuel Florêncio Vong halo hamosu konseitu siklu dezenvolvimentu moris turizmu, iha faze lima ne’ebé importante, nune’e mos presiza ínisia ho merkadu.

Faze esploratória, envolvimentu, dezenvolvimentu, konsolidasaun no rejunuverasaun ka dekliniu ne’ebé hatuun ho produtu ka deklíniu.

“Ha’u liga ho tema ida ikus, diaspora tourism, destinu foun tenke buka merkadu, tanba Timor-Leste iha istória okupasaun Indonézia ne’ebé halo ema barak sai ba li’ur, ema barak ne’ebé mak ligasaun mós ho ita-nia konflitu, ne’ebé mak lori ema timoroan barak sai ba li’ur”, esplika Vong ba Tatoli foin lalais ne’e iha ninia servisu fatin.

Peskiza sientífika Diaspora Tourism: The case of Timor-Leste ba komunidade timoroan iha diaspora (hela iha rai li’ur, tempu ruma sei fila mai), iha kontinente Ázia, Austrália no Eropa bainhira hasai nia doutoramentu ba área turizmu, iha Universidade Algarve, Portugal, hetan rekoñesimentu iha nível mundiál no publika ona iha portál sientífika Kroatia ho naran OhrČak.

Peskiza ho tópiku lima mak atitude rezidente, ne’ebé mak fó importánsia ba rezidente, populasaun ka komunidade lokál ne’ebé hela iha fatin turistika sira, oinsá sira-nia hanoin, atitude kona-ba turizmu ne’e. Estudu ne’e  halo iha Díli, Baucau no Maliana.

Rezultadu hatudu katak ema barak tebes, haree turizmu hanesan buat foun ida, enkuantu poténsia atu atrai turista, riku tebes. Em termos sosi-kulturál riku tebes nomós aspetu istóriku.

Ho portugés tinan 450, japones sira tinan tolu ho balun, ho Indonézia tinan 24, depois ho UNTAET (United Nation Transition Administration of East Timor) iha tinan rua nia laran i depois luta ba libertasaun durante tinan 24  ekstremamente riku tebes atu transforma rekursu sai produtu atu fa’an ba turista sira.

Estudu segundu, halo kona-ba persepsaun empreza sira, empreza boot sira iha ligasaun ho dezenvolvimentu sustentável. Ida ne’e interesante tanba rezidente sira, persepsaun ne’ebé pozitivu tebes maske maioria la hatene, maibé sira hakarak lori turista mai.

Parseiru sira hanesan autoridade lokál no NGO, sira-nia persepsaun la iha diferensa ida boot ho komunidade sira ne’e. Entaun, bele dehan hala’o hela de’it kna’ar, idaidak la’o nian, mezmu hatene katak Planu Estratejiku ko’alia kona-ba turizmu, setór estratéjiku ba dezenvolvimentu nasionál, iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál (PEDN), 2011 to’o 2030.

“Entaun iha estudu ida ne’e presiza harii asosiasaun ka organizasaun ida halibur stake holder  sira ne’e tomak, iha ita-nia sosiedade timorense atu bele haree, organiza iha ita-nia turizmu ne’e hodi bele lori benefísiu”, relata.

Hodi hatutan peskiza no estudu seluk ne’ebé halo kona-ba identifikasaun poténsia turístika iha Timor-Leste laran tomak, husi Tutuala to’o Oe-cusse.

“Ha’u fó volta kuaze Timor tomak, fatin turistíku ne’ebé mak, Tutuala to’o Oecusse, ha’u halo peskiza durante fulan tolu nia laran, iha fatin turizmu sira tomak, ha’u konsege identifika katak ita-nia rikusoin em termos rikeza naturál, sosiál, kulturál, istórika ne’e ita riku tebes”, informa alumni Universidade Algarve, Portugal.

Estudu dahaat mak kona-ba turizmu  diaspora, dezenvolvimentu turizmu iha destinu mak parte oferta (suplay) no procura (demand) tanba turizmu ne’e atividade ekonómika no influénsia ba aspetu seluk.

Haree husi makro-ekonómiku, turizmu bele kria kampu traballu, hamenus ki’ak, fó impaktu ba transporte áero, oportunidade atu bele halo no fó transporte marítima, turizmu fó impaktu ba transporte terestre, turizmu fó impaktu ba real state ba apartamentu, alojamentu, otel ba restaurante.

Ba indústria agrikultura, akumulasaun ka agregasaun husi indústria turizmu ne’e halibur indústria sira seluk i halo indústria turizmu sai buat ne’ebé mak boot. Tanba ne’e mak turizmu hanesan atividade ekonómika.

Lori rekursu naturál sira, transforma produtu atu fa’an. Haree tasi, luku, hariis, kail, kaer ikan buat sira ne’e hotu osan. Ema mai haree ita-nia dansa, hatais, kultura (uma lisan, uma lulik sira ne’e) hotu, atrasaun sira ne’e, ita-nia vida no atividade relijioza, ne’e mesak ita bele transforma sai osan.

Fatin istóriku sira ne’e bele transforma produtu ida. Atu transforma, presiza infrastrutura di’ak husi aeroportu no portu tenke iha kondisaun.

“Ha’u hanoin, fiar katak governu iha planu ne’ebé mak di’ak atu halo aeroportu ne’ebé mak di’ak, aeroportu ne’e entrada prinsipál ba iha destinu turístiku”, akresenta Vong.

Tuir nia, parte oferta bele iha kondisaun atu bele simu, dada ka atrai turista sira. Parte procura (buka), ne’e pergunta boot ida. Nasaun foin hahú hanesan nasaun turistíku ne’ebé ema laduun kuñese iha mundu. Tuir estudu nomós ema hirak ne’ebé mai ne’e, ita haree sira mai tanba hatene husi internet maibé númeru ki’ik-oan.

Maibé, iha buat barak ne’ebé lori ema sai ba li’ur mak ekonomia, ema ba serbisu iha li’ur, lori mós ema hirak ne’ebé ba kontinua sira-nia estudu iha rai li’ur. Entaun iha mós, ema hirak ne’ebé mak pernah iha Timor-Leste liliu sira ne’ebé mak mai husi Indonézia ka timoroan sira husi ne’e halai ba Indonézia, ba Austrália, ba Portugal.

Timoran sira ne’ebé serbisu iha Irlándia, Inglatera, Austrália, Korea-du-Sul, sira ne’e iha teória ka estudu, hatudu ka konsidera sira hanesan diaspora. “Teória ida ne’e mak ha’u foti, diaspora liga ho turizmu,” nia realsa.

Reitór institutu privada ne´e hatutan, ema hirak ne’ebé halo viajen ka sira ne’ebé mak ba iha ema nia rain, serbisu iha ne’ebá, estuda iha ne’ebá iha ligasaun ho sira-nia orijin. Entaun, estudu ida ne’e atu identifika timoroan sira rai li’ur oinsá sira prezerva sira-nia identidade hanesan ema Timor-Leste.

Oinsá sira-nia espetativa atu fila fali mai Timor-Leste, entaun sira tenke prezerva sira-nia identidade, sira fila fali mai sira-nia rain moris ba. Estudu ne´e halo ba ema 520 iha kontinente tolu, Europa, Ázia no Austrália.

“Ha’u uza métodu kuantitativu i uza mós téknika kolesaun dadus, teknika snow ball, entrevista liuhusi online,” nia informa.

Hodi esplika katak timoroan iha diaspora iha funsaun rua, hanesan embaixadór no hanesan vendedór. Hanesan embaixadór sira lori imajen Timor-Leste nian ba iha komunidade sira ne’ebé sira hela ba nia leet.

Lori sira-nia matenek, lori sira-nia koñesimentu, lori sira-nia atitude, lori sira-nia abilidade (skills) ba iha ne’ebá. Esperiénsia no kompeténsia sira ne’ebé mak timoroan lori ba ne’e hariiku timoroan nomós hariiku ema iha ne’ebá no lori mós papel timoroan iha ne’ebá.

Hanesan vendedór tanba sira halo marketing, halo mós kna´ar hanesan turista. Sira sempre mai vizita sira-nia uma tanba família, uma lisan no relasaun ho sira-nia orijen.

Prezervasaun, sira-nia identidade kontinua tanba ko’alia nafatin tetun, hatais nafatin tais, kanta nafatin múzika Timor-Leste nian, mezmu iha ema nia rain tiha ona maibé sira hamutuk nafatin, komunidade timorense, entaun sira ne’e bele dehan katak ema sira ne’e mak timorense diaspora. Sira mai vizita ita-nia rain, sira halo vizita turistika iha ne’e.

Normalmente, tuir estudu hatudu katak sira barak liu mai semana ida, semana rua, tolu, fulan nomós tinan, ida ne’e konsidera hanesan turista mai vizita ita-nia rain, sira-nia rain, sira-nia fatin maibé sira mós konsidera hanesan rezidente.

Tanba sira to’o mai, tuun aeroportu, la taka vistu ba sira-nia pasaporte mezmu sira mai husi rai li´ut, maibé maioria husi sira mai mós ho pasaporte Timor-Leste. Sira iha ne’e halo atividade ekonómika, selu oan, alin sira-nia eskola no seluk tan ida ne’e ita konsidera sira nu’udar rezidente, komunidade no sidadaun babain iha nia rain rasik.

Entaun, ho nune’e, ita bele dehan katak rezidente sira ne’ebé mai husi diaspora, sira multifunsaun, tantu hanesan embaixadór, turista, vendedór.

“Atu konklui katak ha’u-nia estudu sira ne’e riku tebes ba iha turizmu ha’u konsideradu ha’u-nia belun sira ne’ebé mak tantu iha Ázia, Eropa, Austrália, sira ne’e importante tebes tanba ita bele kontribui ona sientifikamente ba iha nível mundiál nian,” tenik reitór Manuel Vong.

Relasiona ho peskiza sientífika iha área turizmu ne´ebé publika iha Portál Sientífika ne´e, reitór DIT, Manuel Florêncio Vong enkoraja ba dosente DIT inklui mós akadémiku sira iha Timor-Leste hodi buka fó mós solusaun ba problema sosiál sira.

“Ha’u hanoin, ita-nia matenek ne´e ita buka kontribui ba iha siénsia no teknolojia iha ita-nia rain hodi nune´e kontribui hodi rezolve problema sosiál sira ne´ebé mak ita enfrenta,” afirma reitór Manuel Vong.

Hodi reforsa, ligadu ho publikasaun, bainhira peskiza no estudu, nu’udar akadémiku ne’ebé mak di’ak la’ós de’it hala’o kna’ar hodi hanorin de’it maibé hala’o kna’ar tolu dala ida.

Hanorin, halo instrusaun sientífika, peskiza no dedikasaun ba komunidade. Se halo buat tolu ne´e didi´ak ita sei matenek liutan i tulun sosiedade atu bele hetan mós koñesimentu ne´ebé aas, koñesimentu ne´ebé luan, koñesimentu ne’ebé kle’an nune´e ema hotu bele sai matenek hodi kontribui.

“Ita-nia konstituisaun artigu 59 garantidu. Se ita timoroan konsege ho nível edukasaun ne’ebé aas, sosiedade ho baze koñesimentu avansadu, sosiedade ida ne’ebé  bele kompete, ita bele iha kompetitividade ne’ebé aas”, katak Vong.

“Mai ita, timoroan tomak hasai ita-nia kompeténsia tomak entermos koñesimentu, abilidade no atitude pozítiva atu ita bele konstrui dezenvolvimentu. Ita-nia artigu sientífiku produz liuhusi investigasaun, lee barak, hakerek barak, matenek mós sei barak liu”, apela.

Nia reforsa, matenek barak fahe sei la kotu, rikusoin fahe la hotu mak matenek. “Ha´u enkoraja estudante sira atu kontinua lee, haki´ak kultura lee, kultura hakerek hodi bele publika iha nível nasionál,” enkoraja reitór ne´e hodi espera katak tempu ruma, Timor-Leste iha fatin ba publikasaun jornál sientífika ida, nune´e ita bele publika no inklui ninian hodi ita bele kontribui ba dezenvolvimentu turizmu.

“Ha’u hein katak ho kontribuisaun kiik oan ida ne´e, loke dadauk, ita-nia povu, lee na´in sira nia hanoin katak ita iha poténsia boot seluk mak timoroan sira iha li´ur ita bele aproveita sira, serbisu hamutuk ho sira atu halo promosaun Timor-Leste iha fatin ne´ebé de´it mak sira hela ba nomós lori maluk no belun husi países sira ne´ebé sira hela ba atu mai vizita ita-nia rain hanesan turista,” nia espera.

Maske nune´e, tuir nia katak tenke kria insentivu ruma, se timoroan ida iha li´ur, mai lori turista na´in tolu ka liu, nia aviaun, nia otel ita mak selu Se timoroan ida mai lori nia kolega estranjeiru mai vizita ita-nia rain, entaun, nia hetan insentivu.

Se ema vinte e tal mil mai vizita regularmente Timor-Leste, ita iha númeru turista bele aumenta nomós turista doméstika ita bele aumenta.

“Turizmu no agrikultura nu’udar setór estratéjiku ba dezenvolvimentu Timor-Leste,” konklui reitór DIT, Manuel Florêncio Vong.

Entretantu publikasaun kona-ba peskiza sientífika ne´ebé reitór Manuel Florêncio Vong halo no ikus mai rekoñesidu mundialmente, reprezenta mós timoroan sira bele asesu mós iha link ne’e: http://hrcak.srce.hr/183654?lang=en Nune’e mós, bele klik iha: http://econpapers.repec.org/article/risjspord/0052.htm#.WWT36Sjb5Tw.facebook.

Jornalista: Rafy Belo

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!