iklan

NASIONÁL, EKONOMIA

Timor-Leste Lakon Reseita Tanba Portu Ki’ik

Timor-Leste Lakon Reseita Tanba Portu Ki’ik

Foto Bolloré

DILI, (TATOLI) – Rafael Ribeiro, reprezentante Bolloré Transport and Logistic  iha Timor-Leste hatete Nasaun ne’e lakon reseita barak liu tanba kondisaun portu ne’ebé ladún fasilita emprezáriu sira.

Rafael hatudu ezemplu ida sobre operasaun ConocoPhillips ba Bayu Undan, katak sira iha razaun hakarak halo operasaun iha Darwin tanba portu Timór ladún fasilita atu halo sira-nia portu.

Aleinde ne’e, ró ida ne’ebé halo deskarregamentu iha tasi-laran ho razaun portu ki’ik ladún fasilita atu tama mai iha portu, entaun operasaun ne’e bele kria ninia kustu barak liu.

Portu foun importante tebes no presiza duni atu halo sei fó fasilidade barak liu ba importadór no espotadór liuliu ba shipping line sira ne’ebé daudaun uza ro ki’ik hatama sasán.

“Ró barak liu mak liuhusi Timór bá PNG (Papua New Guinea), Darwin, Austrália no ne’ebé de’it maibé nia labele tama mai tanba ita-nia portu ki’ikoan liu. Bainhira portu ne’e boot ho kondisaun internasionál no ekipamentu modernu, sira lapresiza  uza ró ki’ik ona, sira bele mai direta  ho ró boot no ita bele halo deskarregamentu entaun bele fó fasilidade shipping line sira hatún sira-nia kustu no ida ne’e fó benefísiu di’ak”.

Banhira ema hotu asesu mai portu, volume ba kontentór importasaun no esportasaun sei sa’e nune’e fó reseita di’ak ba Governu no ho portu ne’ebé modernu sei hafasil importadór no eportadór atu link ka liga ba fatin hotu.

Rafael hatutan estimasaun ba portu Tibar sei hahú iha fin tinan ida ne’e no komesa durasaun ba operasaun husi fulan 20 iha faze dahuluk no atu kompletu mak to’o fulan 36.

Vise-Ministru Finansa, Helder Lopes hatutan, bainhira ró para kleur iha portu Dili nia impaktu ba kustu ekonomia. Tanba portu nia kapasidade limitadu entaun tenke hein aumenta kustu ba setór privadu no inflasaun.

Entretantu, Ministu Planeamentu no Investimentu Estratéjika, Xanana Gusmão, liuhusi vídeo ne’ebé Komisaun Reforma Fiskál aprezenta katak kontratu kontrusaun portu ne’e ba tinan 30 no asina ona iha Juñu 2016 no daudaun iha faze estudu no preprasaun dezeñu detallada tebes no kostrusaun sei hahú iha fin 2017.

“Sei kompleta iha 2020 no portu Tibar sei sai hanesan portu ne’ebé boot, opera iha Timor-Leste tanba nian infraestrutura portu ne’e sei hasa’e volume importasaun no esportasaun no sei bele kompete ho portu boot seluk iha rejiaun”.

Harii portu Tibar nu’udar desizaun estratéjika ne’ebé Governu foti. “Ha’u fiar katak sei fó benefísiu maka’as tebes ba Nasaun no povu Timor-Leste nian”, dehan Xanana.

Jornalista: Maria Auxiliadora

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!