iklan

NASIONÁL

3 Marsu, Loron Reestruturasaun Rezisténsia Armada

3 Marsu, Loron Reestruturasaun Rezisténsia Armada

DILI (ANTIL)—Veteranu Rezisténsia Armada durante tinan 24 luta iha ai-laran, Francisco Guterres “Lú-Olo” hateten, Loron Nasionál Veteranu, 3 Marsu, loron ida ne´ebé importante teb-tebes tanba fó memória ba jerasaun foun sira hotu para bele hatene katak loron ida ne´e duni (3 Marsu) rezisténsia armada harii hikas fali sira nia organizasaun hafoin destruisaun baze ba apoiu iha tinan tolu ba kotuk.

Lú-Olo hato´o informasaun ne´e liuhusi entrevista eskluzivu ne´ebé jornalista Ajénsia Notisioza Timor-Leste (ANTIL) halo ho veteranu refere iha nia sede kampaña, Aimutin, Dili, Kuarta (01/03/2017).

ANTIL: Nu´udar veteranu ida, sá importánsia Loron Nasionál Veteranu ba Ita-Boot?

Lú-Olo: Ha´u prezide rasik Konferénsia Veteranu sira nian iha Sentru Konvensaun Dili (CCD), Dili, tinan kotuk. Iha konferénsia ne´e, veteranu hotu-hotu deklara hamutuk  ou sira aprova rezolusaun ida atu tau loron 3 Marsu hanesan loron veteranu sira nian. Iha altura ne´ebá, ami konsidera saida maka veteranu sira propoin liuhusi rezolusaun ida, entaun ami hato´o rezolusaun ne´e ba iha governu para governu haree oinsá maka atu bele konsidera loron ne´ebé maka veteranu sira propoin bele sai Loron Nasionál Veteranu sira nian.

Ha´u hanoin katak veteranu sira iha razaun forte para eskolla 3 Marsu sai sira nia loron tanba tuir istória rezisténsia ninian, iha 3 Marsu 1981, rezisténsia armada harii fila fali sira nia komandu ida hodi reorganiza fila fali rezisténsia armada iha ailaran. Loron ida ne´e importante teb-tebes para bele fó memória ba jerasaun foun sira hotu para sira bele hatene katak loron ida ne´e duni rezisténsia armada harii hikas fali sira nia organizasaun hafoin baze ba apoiu iha tinan tolu ba kotuk rahun. Baze apoiu ne´e harii hikas liuhusi mobilizasaun kuadrus polítikus no militares hosi Ponta Leste hamutuk ho maluk sira hosi rai klaran to´o iha zona oeste nian ne´ebé maka komanda hosi Saudozu Venâncio Ferraz. Loron ida ne´e mós atu hahí nafatin no fó rekuñesementu ba veteranu sira ne´ebé maka mate ona no sira ne´ebé sei moris.

ANTIL: Tuir Ita-Boot nia hatene, veteranu sira oras ne´e moris ona ho dignu?

Lú-Olo: Veteranu sira atu moris ho dignu ou lahó dignu, ha´u bele hateten katak lei ne´ebé maka Parlamentu Nasionál halo, bele fó garantia ida ba sira hodi goza sira nia vida restu ne´ebé sei iha. Iha lei ne´e difini buat barak. Aleinde difini pensaun, sira mós hetan direitu tratamentu saúde ninian iha ita nia rai laran no mós direitu regalia sira seluk.

Iha futuru mai ne´e, governu tenki kontrola veteranu sira iha kada munisípiu para bele akompaña sira nia saúde. Balun ne´ebé sofre hela ho bala musan iha isin lolon, tenki avakua mai iha ospitál nasionál para médiku sira iha ne´ebá desidi oinsá maka bele halo tratamentu saúde.

Durante tinan hirak ne´e nia laran, veteranu barak mós seidauk rejista án iha Komisaun Omenajen. Komu seidauk rejistu hotu, entaun balun seidauk bele hetan direitu tuir lei haruka. Estadu presiza kontinuamente tau-matan ba sira tuir lei ne´ebé maka iha nune´e bele garante sira nia moris to´o sira mate.

ANTIL: Konsellu Veteranu ne´ebé Estadu atu harii iha futuru ne´e nesesáriu tebes ba veteranu?

Lú-Olo: Ne´e nesesáriu liu. Órgaun ida bolu naran Konsellu Nasionál Veteranu no Kombatente Libertasaun Nasionál, órgaun ida ne´ebé maka importante teb-tebes. Iha segunda konferénsia tinan kotuk, ami propoin duni para atu bele kria órgaun ida ne´e liuhusi Dekretu Governu para bele haruka ba Prezidenti Repúblika, Taur Matan Ruak atu promulga.

Ha´u rona ikus fali katak Ministériu Solidariedade Sosiál liuhusi Vise Ministru Miguel Manetelu, sira bolu duni veteranu lubuk ida hodi diskuti lisuk Dekretu Lei ne´e, maibé ha´u la-hatene ninia lala´ok to´o iha ne´ebé ona. Parese Governu seidauk haruka ba Prezidenti Repúblika atu promulga, entaun to´o ohin loron órgaun ne´e seidauk kria. Maibé, tuir ha´u nia hanoin, importante teb-tebes atu kria órgaun ida ne´e atu sai referénsia boot ida ba veternu sira para sira mós iha sira nia planu rasik atu partisipa iha dezenvolvimentu nasaun ninian. Órgaun ida ne´e kuandu iha ona, bele reprezenta veteranu sira tomak anível nasionál.

ANTIL: Ita-Boot nia kampaña polítika monu loos iha Loron Nasionál Veteranu, 3 Marsu 2017. Oinsá Ita-Boot nia sentimentu?

Lú-Olo: Kuandu hahú kampaña iha Gleno, Ermera, ha´u sei diriji liafuan badak ba ha´u nia kompañeiru veteranu sira hotu hosi Loromonu to´o Lorosa´e no hosi Tasi Feto to´o Tasi Mane, hodi hato´o ba sira katak to´o ona tempu para veteranu sira tenke la’o hamutuk atu dezenvolve ita nia rain, garante páz no estabilidade. Ha´u mós hakarak hateten ba ha´u nia kompañeiru veteranu sira hotu katak Lú-Olo manán para bele sai prezidenti ba povu tomak no prezidenti ba Timor-Leste tomak. Husu ba maluk veteranu sira para hamutuk ho ha´u atu hakat ba iha eleisaun 20 Marsu. Ha´u iha konfiansa boot katak ha´u sei manán iha primeira ronda.

Jornalista: Xisto Freitas / Editor: Gantry Meilana

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!