iklan

NASIONÁL, POLÍTIKA

Servi Povu Tenke ho Humilde

Servi Povu Tenke ho Humilde

Kandidatu eleitu, Francisco Guterres Lú-Olo. Foto Tatoli/António Goncalves

DILI, (TATOLI) – Leandro Isaac, eis deputadu hosi Partidu Sosiál Demokrata (PSD), husu ba kandidatu eleitu, Francisco Guterres Lú-Olo bainhira hala’o kna’ar durante mandatu hahú 2017 to’o 2022, servi povu ho humilde (haraik-án), labele ho atetude hipókrita (halo finje).

“Servi povu tenke iha espíritu humildade hodi sai ‘ki’ik liu’ ba hirak ne’ebé mak atu servi ba, karik mak la’e, laiha naran seluk, mak naran hipókrita (halo finje)”, eis membru asembleia konstituante, ba Ajénsia Notiziosa TATOLI iha Ótel Timor, Sesta (24/3).

Sai Prezidente Repúblika ne’ebé di’ak, Lú-Olo, ne’ebé ka’er mós pasta nu’udar Prezidenti Partidu FRETILIN, tenke  hatudu hahalok nu’udar Xefe Estadu.

“Dr. Lú-Olo ema Dr da lei e nia hatene lei di’ak, maibé nu’udar Prezidenti Repúblika keta monu ba tentasaun hodi intrepreta lei konforme gostu”, fó hanoin.

Biar nune’e, buka atu halo esforsu, haketak influensia ema liur, amigu ou grupu hodi promove koordenasaun servisu saudavel entre instituisaun Estadu ho interese grupu no amigu nian.

“Instituisaun Estadu labele jere ho kekuasaan (poder), tanba buat hirak ne’e la-tuir norma konstituisaun nian, hetok hamosu dezentendimentu entre Prezidente Repúblika ho Governu no Parlamentu Nasionál hanesan saida mak akontese ona,” nia fó hanoin tenik.

Kna’ar Xefe Estadu tuir konstituisaun artigu 85. (kompeténsia rasik) Prezidente-Repúblika de’it mak sei hala’o knaar hirak ne’e: a) promulga diploma legislativu no haruka públika rezolusaun husi Parlamentu Nasionál ne’ebé aprova akordu no ratifika tratadu konvensaun internasionál sira; b) hala’o kompeténsia kona-ba knaar Komandante Supremu Forsas Armadas nian; c) Hala’o direitu veto kona-ba diploma lejislativu nian, iha prazu loron 30 nia laran hahú husi loron simu nian.

Nune’e mos parte d) foti no fó pose ba Primeiru Ministru ne’ebé partidu eh aliansa partidu sira ho maioria parlamentár sei foti, bainhira rona partidu polítiku sira-ne’ebé iha Parlamentu Nasionál; e) husu Tribunál Supremu Justisa nian kona-ba apresiasaun preventiva no ba fiskalizasaun abstratu konstitusionalidade norma sira-nian, no mós haree inkonstitusionalidade tan omisaun.

Parte, f) hato’o ba referendu problema boot interese nasionál nian, tuir termu sira iha artigu 66; g) deklara estadu serku nian ka estadu emerjénsia, tuir Parlamentu Nasionál haruka, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian.

Hatutan iha; h) Deklara funu ka halo dame, tuir proposta Governu nian, bainhira rona tiha ona Konsellu-Estadu, Governu no Konsellu Superiór Defeza no Seguransa nian, tuir Parlamentu Nasionál haruka; i) Rona tuir Governu, atu fó perdaun ka hamenus kastigu; j) Konfere, tuir lei, títulu onorífiku, kondekorasaun no mós distinsaun.

Jornalista: Manuel Pinto

Editora: Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!